Smatra se da su mikroorganizmi loši, jednostavno rečeno. Ali istovremeno nas naučnici upozoravaju da je loše insistirati na prevelikoj čistoći jer to vodi ka astmi i mnogim vrstama alergija. Treba uspostaviti ravnotežu, poručuju, između potrebe za potpunom čistoćom i života sa spoznajom da su bakterije svuda oko nas. 

Od 19. vijeka je poznato da neke bakterije izazivaju bolesti, a od tada je čistoća značajno poboljšala ljudsko zdravlje. Ipak, nisu svi mikroorganizmi loši. Istina je da postoje bakterije koje uzrokuju smrtonosne bolesti, ali većina ih je ipak izuzetno korisna za naše zdravlje, i u organizmu i u okolini. 

Godine 1989. britanski epidemiolog Dejvid Strahan bio je prvi koji je sugerisao da bi izlaganje infekcijama tokom djetinjstva moglo osigurati dobru odbranu protiv alergija kasnije u životu. 

Alergija se zapravo razvija kada organizam percipira bezopasne supstance kao veliki napad. Naša tijela, kaže Doroti Metjus, biolog na Rusel Sejdž koledžu u Njujorku pretjerano reagiraju na korisne mikrobe jer je naš imunološki sistem zaboravio kako s njima da živi u miru. 

Grejam Ruk, epidemiolog na Univerzitetu u Londonu zato preporučuje da mama svojom pljuvačkom očisti cuclu koja je pala na pod umjesto da bebi da novu, sterilnu. Onima koji misle da su psi prljavi poručuje da ti ljubimci kod djece mogu da smanje alergije. Terapija izlaganjem počinje pri rođenju - zato je za djecu bolje da budu rođena prirodnim putem nego carskim rezom, kaže Ruk. 

Slijedi pitanje kako se zaštititi od bolesti koje uzrokuju loše bakterije, a zadržati dobre. Ruk kaže da je ključno pranje ruku, dobro i dovoljno dugo, ali svi dijelovi tijela ne moraju da se peru na taj način, kaže on. Mijenjanje donjeg rublja svaki dan spada u kategoriju nužnog. 

Što se tiče kuće, nije važno pretjerano čišćenje nego ciljano i detaljno, što je bolje nego "jednom nedjeljno", kaže Seli Blumfild, čelnica Međunarodnog naučnog foruma za higijenu kuće. Ako se na kuhinjskoj podlozi sjecka povrće, čišćenje može da pričeka, ali ako se sječe meso i riba - ne može. Ne postoje naučni podaci o tome koliko često mijenjati čaršave, pidžame i peškire, ali ona predlaže jednom nedjeljno. 

Posebno oprezan treba biti s kuhinjskim krpama i sunđerima, a nakon korišćenja toaleta spuštati dasku. 

Djeca koja rastu u okruženju koje nije opsesivno čisto imaju manju stopu alergija i astme, zaključak je naučnika. Zdrav život podstiče se i izlaganjem domaćim životinjama i bezopasnim ali ključnim mikroorganizmima u prljavštini, hrani i vodi.

Izvor: Klix.ba