Materice se slave nedelju dana nakon Djetinjaca. U narodu se smatra da su Materice od sva tri praznika(Djetinjci, Oci), ipak, najsvečanije.

Uoči ovoga praznika djeca pripreme neki konopac ili uzicu, i sakriju je ispod  jastuka.

Sjutradan ustanu rano, kako bi pokušali majku da vežu dok još spava, ili je „vrebaju" kad ustane, kako bi joj vezali noge.

Majka se obično pravi da ne zna zašto je vezana, i tobože se otima i moli djecu da je oslobode.

Djeca joj onda čestitaju praznik, nakon čega im ona podijeli poklone, kako bi se „driješila" (oslobodila).

Znajući da će je djeca u toku dana opet vezivati, pripremljene poklone ne daje djeci odjednom.

Osim majke, djeca vezuju i svoje bake, kao i ostale majke iz komšiluka.

Žene koje imaju udate ćerke bez djece, odlaze kod njih u posjetu „da se otkupe", noseći kolače i darove - ćerki materijal za haljinu, a zetu košulju.

Praznik Materica se u novije vrijeme svečano proslavlja i u hramovima, naročito po gradovima.

Bogomoljne žene u dogovoru sa sveštenikom prepreme prigodnu akademiju sa programom, u kome učestvuju djeca sa prikladnim recitacijama i pjevanjem, a onda djeca vezuju prisutne starije žene.

One im se "driješe" poklonima i pripremljenim paketićima, knjigama, krstićima itd. Negdje se organizuje posjete bolnici, naročito dječjim odjeljenjima, gdje se djeci nose pokloni, što daje ovom prazniku pun hrišćanski smisao.

Djetinjci, Očevi i Materice su praznici koji simbolizuju čvrste porodične veze, mir, slogu i međusobno poštovanje i pomaganje.

Osim toga, oni su veoma značajni za samu djecu koja, kao glavni protagonisti, ravnopravno sa odraslima učestvuju u obredu, a na trenutke čak i simbolično preuzimaju kontrolu u kući, što je veoma korisno za njihov razvoj i samopouzdanje