Broj muznih grla je trenutno 250, a u mljekari u tržnom centru „Kruševac” prodaje dvije vrste sira, surutku, rikoto, mladi sir, kiselo mlijeko i maslo.
– Na ideju o uzgoju koza došao je moj suprug. S obzirom da posjeduje veliku zemlju na planini Siljevici u Gornjim Bandićima, nije želio da površina od 260.000 kvadrata ostane neiskorišćena. Uslovi koje Siljevica posjeduje su idealni za uzgoj koza – nadmorska visina, raznovrsnost biljaka i netaknuta priroda – kazala je Vukovićeva.
Vukovićeva kaže da je njen suprug smatrao da je kozarstvo unosan biznis, što se prema njenim riječima kasnije i uspostavilo kao tačno.
– Na farmi radi familija iz Skadra, a kada je vrijeme muže onda im u ispomoć dolaze njihova djeca. U našoj mini sirani radi moja svekrva i u pomoć uskačemo i suprug i ja – kazala je ona.
Ističe da je to njihova oaza mira i dobiti te da predstavlja i pravi porodični biznis jer se uvijek mogu zamijeniti za poslove ukoliko neko nije u mogućnsti da uraditi svoja zaduženja.
– Ali u principu suprug je zadužen za transport mlijeka od farme do sirane i pomaže njegovoj majci u sirani, a ja sam zadužena za prodaju – objasnila je ona .
Koza sve više Ministar poljoprivrede Petar Ivanović je prošle godine kazao da je u posljednje vrijeme primjetan i rast broja koza. Kako je tada kazao u 2013. godini je broj koza porastao 28 odsto, dok se u 2014. bilježi dodatni rast od 26 odsto. Prema njegovim riječima, prema evidenciji Veterinarske uprave u Crnoj Gori je 2014. godine bilo oko 37,46 hiljada koza koje se uzgajaju na ukupno 373 domaćinstva.
– Te brojke ohrabruju i najbolji su pokazatelj koliko se ova grana razvija u Crnoj Gori. Najveći broj koza, 54 odsto uzgaja se u centralnom dijelu – kazao je Ivanović.
Kako kaže, supruga je podržala u njegovoj zamisli i u potpunosti se posvetila porodičnom biznisu.
– Za izgradnju štale i kupovinu grla aplicirali smo preko projekata Midas 1, koje nudi Ministarstvo poljoprivrede. Projekat je bio u visini do 70.000 eura, a bespovratna podrška iznosila je 50 odsto od ukupne sume – objasnila je ona.
Prema njenim riječima, suprug i ona uložili su 30.000 eura za probijanje puta i dovođenje struje, a ostala sredstva u iznosu od 40.000 eura dobili su od Investiciono-razvojnog fonda.
– Ministarstvo poljoprivrede je takođe finansiralo male projekte do 10.000 eura, koje smo iskoristili za izgradnju mini-mljekare i uz to dobili povraćaj od 50 odsto – kazala je ona.
Prema njenim riječima, najveća litraža bude u maju, kada krene muža i iznosi 450 litara na dnevnom nivou, a do kraja oktobra pada na 170 litara.
Vukovićeva je u počektu pravila dvije vrste sira, polutvrdi i u ulju, a na ideju da otvori maloprodajni objekat došla je jer su koristili mladi sir i surutku.
– Htjela sam da otvorimo nešto gdje ću potrošačima osim ta dva proizvoda ponuditi i druge proizvode – surutku, sir rikota, mladi sir, kiselo mlijeko i maslo. Naša mini-mljekara radi svega šest mjeseci i da bismo iskoristili njen puni kapacitet aplicirali smo za farmu krava, takođe preko Ministarstva poljoprivrede, u projektu Ipard lajk. Uspješno smo ispunili uslove koji su traženi i samim tim prošli – objasnila je ona.
Prema njenim riječima, na svu proizvedenu količinu mlijeka Ministarstvo poljoprivrede uplaćuje premije na mjesečnom nivou, kao i na broj grla na godišnjem nivou.
– S obzirom da je naše mlijeko ekstra kvaliteta, kao firma dobijamo i premije od Opštine Danilovgrad, na mjesečnom nivou – istakla je Vukovićeva koja savjetuje budućim poljoprivrednim proizvođačima, naročito mladim ljudima, da se okrenu poljoprivrednoj proizvodnji.
Ona je zaključila da Crna Gora, s obzirom na to da je ekološka zemlja, ima sve uslove za proizvodnju zdrave i organske hrane, koja se sve više prepoznaje u svijetu prepoznaje kao dobar biznis, gdje je zadovoljstvo obostrano, kako potrošača tako i proizvođača. M.M.
Dan
Komentari