U suprotnim će Berlin biti prisiljen da i poslije maja produži kontrolu šengenskih granica, kao i da će razmotriti i uvođenje "mini-Šengena".

I, kako to navode neki mediji i analitičari u EU, Berlin ukazuje da će oko sebe okupiti bogate i stabilne članice EU koje su spremne na formiranje "čvrstog jezgra" oko eura, što bi značilo da se stvara "Evrope u dvije brzine". 

Ima, ipak, i mišljenja da, čak i ako bi "pao Šengen", ne bi "pukao euro", jer su članice koje čine jezgro jedinstvene evropske valute bogate zemlje, imaju moćne privrede, Evropska centralna banka ima ogromne devizne rezerve, mada bi se EU neminovno raslojila. 

U analizama se ukazuje i na to da je njemačka kancelarka Merkel ponovo bila prisiljena da direktno u Berlin pozove turskog premijera Ahmeta Davutoglua i stavi mu do znanja da odmah mora krenuti u primjenu dogovora sa EU o zaustavljanju priliva imigranata preko Turske u Evropu, jer samo tako može dobiti obećanu pomoć EU od tri milijarde dolara. 

Svjesna da se izbjeglička kriza, koja je počela da iznutra razara EU, mora riješiti u korijenu, a to znači zadati ozbiljne udarce terorističkoj islamističkoj paradržavi u Siriji i privoljeti Tursku da zaustavi neometanu navalu imigranata, ali i terorista ka Evropi, kancelarka Merkel je razgovarala i s američkim predsjednikom Barakom Obamom i od njega dobila obećanje da će temeljito pomoći da se zaustavi teška izbjeglička kriza. 

Portparol njemačke vlade Štefen Zajbert izjavio je da je Obama telefonom pozvao kancelarsku Merkel i rekao da će "vlada SAD bitno pomoći" da se dramatična kriza zaustavi novcem i angažovanjem u političkom, jedino mogućem rješenju krize u Siriji. 

Obama je naveo da je saglasan za sazivanje velike donatorske konferencije za Siriju i sazivanje u UN skupa svjetskih vođa na konferenciju o izbjegličkoj krizi. 

Američki potpredsjednik Džo Bajden je istovremeno, uz kritiku na račun teških kršenja ljudskih prava i medijskih i sloboda izražavanja u Turskoj, što je Angela Merkel pažljivo izbjegla da pomene u susretu s Davutogluom, u Ankari saopštio da će se SAD i vojno zajedno s Turskom angažovati u bitki protiv islamista na sjeveroistoku Sirije. 

Analitičari, poput komentatorke britanskog dnevnika Gardijan Natali Nugared, ocijenili su da je i u Vašingtonu zazvonilo zvono za uzbunu zbog saznanja da teška izbjeglička kriza, uz terorizam, prijetnju Velike Britanje da će se otcijepiti od EU, još uvijek neriješene ekonomske krize, žarišta u Ukrajini, neumitno vode pucanju EU iznutra i dovode u pitanje strateško savezništvo SAD s Evropom. 

Čelnik Vojnog komiteta NATO-a, general Petr Pavel, jasno je stavio do znanja da je izbjeglička kriza povezana s terorizmom i da predstavlja ozbiljan bezbjednosni izazov, a diplomatski zvaničnici u NATO-u su agenciji Beta bez uvijanja rekli da su ključni problem u izbjegličkoj krizi politika njemačke kancelarke Merkel i krajnje zabrinjavajući postupci vlasti u Ankari oko izbjeglica i upliva na sukobe u Siriji. 

Komentatorka Gardijana smatra da se Evropska unija našla na ozbiljnoj prekretnici i da je zato nužno da SAD razmotre temeljitu političku, ali i ekonomsku podršku stabilizaciji eura i evropske privrede, jer je to u suštinskom interesu Amerike i cijelog svijeta, i da uradi upravo nešto slično Maršalovom planu, velikom poduhvatu obnove Evrope posle Drugog svjetskog rata… I da Vašington jasno predoči britanskim političarima da će "strateško savezništvo" Amerika-Britansko ostrvo pretrpjeti ozbiljne udarce ako odluče da Veliku Britaniju "razdruže" od EU. 

Italijanski list Republika nije odolio da na svoj način zaključi da se "osovina Angele Merkel s Obamom može ispostaviti odlučujućom i za zaustavljanje ozbiljnih kritika na račun imigracije unutar Njemačke, pogotovo što je, u vezi s napadom izbjeglica na žene u novogodišnjoj noći, islamski imam u tom gradu dolio ulje na vatru izjavivši da su 'za te napade krive i djevojke jer hodaju polugole i naparfimisane'". 

I bivši zapovjednik NATO snaga u Evropi, admiral Džejms Stavridis, zaključio je u dugoj analizi "evropske krize" da je "bezbjednosno ustrojstvo Evrope, koje je relativno mirno iznedrilo izlazak iz Hladnog rata, sada pod krajnje oštrim pritiskom". 

To je, ukazuje Stavridis, "prvenstveno haos na Bliskom istoku, prije svega u Siriji… koji preti navalom dvostruko većeg broja izbjeglica do ljeta u Evropu, što će još dramatičnije zaoštriti društvenu napetost i naročito ugroziti unutrašnji prostor bez granica". 

U raspravu se uključio i bivši predstavnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU Havijer Solana koji smatra da, iako je kriza s eurom bila opasna, "sad tek predstoji pravi izazov, jer izbjeglička kriza udara na samo središte Unije, Njemačku, gdje je na udaru i nevoljama kancelarka Merkel", dodajuči da je to "suštinska politička kriza". 

Profesor na Institutu društvenih nauka u Beču Ivan Krastev rekao je da referendumi u Holandiji, o za neke Holanđane spornom sporazumu o slobodnoj trgovini EU-Ukrajina, i Velikoj Britaniji o ostanku ili ne u Uniji, pritisci zemalja na jugu EU da se odustane od politike "stezanja kaiša" i potpuno odbojan stav istočnih članica Unije prema prihvatanju naročito muslimanskih izbjeglica, Evropu stavljaju na tačku mogućeg rascjepa". 

Više analitičara ocjenjuje da je sad Berlin došao do onoga što smatra ključnim prelomnim trenutkom za interese kako Njemačke, tako i cijele Evrope, pa i nezaobilaznog savezništva s Amerikom. 

I "mnogi znaci govore da bi kancelarka Merkel ozbiljno mogla da razmisli o savezništvu sa članicama EU koje žele ambicioznija zajednička rješenja", ističe analitičar njujorške Juroazija grupe Mudžatba Rahman. 

On i komentatori nekih evropskih medija tvrde da bi "čvrsto jezgro" uz Njemačku mogle činiti i Austrija, Francuska, Belgija, Holandija, Luksemburg i Švedska… 

Vrlo ugledni analitičar briselskog Centra za evropske političke studije Danijel Gros je jedan od onih koji smatraju da će euro, a time makar i sužena eurozona članica EU, opstati zato što je ekonomski potencijal mnogih članica i dalje veliki i zato što je u interesu Amerike i cijelog svijeta da se Evropa ne raspadne i zapadne u ekonomsku duboku krizu opstanka. 

Ipak, neki čelnici u EU, poput francuskog premijera Manuela Valsa, stavljaju do znanja da se mora naći hitno zajedničko rješenje za izbjegličku krizu, jer će se EU raspasti.

Beta