Tokom prošle godine je odobreno 459 zahtjeva za upućivanje na vantjelesnu oplodnju u zdravstvene ustanove sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje ima zaključen ugovor, kao i 74 zahtjeva za refundaciju na ime obavljenih postupaka vantjelesne oplodnje (i utrošenih lijekova) u zdravstvenim ustanovama sa kojima FZO nema zaključen ugovor u inostranstvu.

"U 2015. godini, za 437 ostvarena postupka vantjelesne oplodnje u ustanovama sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje ima zaključen ugovor, troškovi su 635.477,19 eura. Za 74 odobrena zahtjeva za refundaciju sredstava za obavljene postupke vantjelesne oplodnje u troškovi su 107.303,77 eura. Ukupni troškovi u 2015. godini na ime obavljenih postupaka vantjelesne oplodnje u zdravstvenim ustanovama sa kojima Fond ima zaključen ugovor o pružanju usluga i na ime obavljenih postupaka vantjelesne oplodnje u zdravstvenim ustanovama sa kojima Fond nije zaključio ugovor o pružanju usluga su 742.780,96 eura, ali ovi podaci nijesu konačni", saopštili su Dnevnim novinama u FZO.

Prema riječima ginekologa Opšte bolnice Danilo I na Cetinju, Željka Lazovića, Fond za zdravstvo plaća tri postupka vantjelesne oplodnje bez obzira na godine pacijentkinje, a ono što pacijent plaća jesu određeni lijekovi koji se u postupku koriste, a ne nalaze se na pozitivnoj listi.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori se godišnje uradi između 450 i 500 postupaka, a pacijent može da bira između četiri privatne i jedne jedne državne klinike tj. Odjeljenja za humanu reprodukciju Opšte bolnice Danilo I Cetinje kojom on rukovodi.

"Jedan dio pacijenata postupke radi u inostranstvu naročito postupke donacije jajne ćelije ili spermatozoida. U bolnici Danilo I urađeno je u 2016. godini 95 postupaka vantjelesne oplodnje sa ukupnom stopom kliničkih trudnoća 27 odsto. Moram napomenuti da je odjeljenje u potpunosti opremljeno kako stručnim kadrom tako i opremom za ispitivanje i liječenje svih pacijenata koji imaju problem sa infertilitetom", naveo je Lazović.

On kaže da vantjelesna oplodnja ima svoje precizne indikacije kada se radi, a one mogu biti od strane žene ili muškarca, ili pak od strane oba partnera.

"Oboljenja ženskog genitalnog trakta koja dovode do ostećenja funkcije jajovoda i kao posljedicu imaju neprohodnost istih, kao što su infekcije i seksualno prenosive bolesti, endometrioza jajnika i jajovoda, smanjena rezerva jajnih ćelija na jajnicima, policistična bolest jajnika i druge. Dok su kod muškarca to sva ona oboljenja koja dovode do teškog oštećenja spermatogeneze, a što se veoma lako dijagnostikuje analizom sjemene tečnosti -spermogramom", objašnjava Lazović.

Prema njegovim riječima, na uspješnost vantjelesne oplodnje najviše utiču godine života žene i ona se kreće od 35-40 odsto kod žena do 33. godine, a zatim se postepeno smanjuje tako da od 35 do 39 godine uspješnost je 25 odsto, a poslije 42. godine samo 5 odsto.

Dnevne novine