Ovaj svečani praznik slavi se od 554. godine kao uspomenu na dan kada je Bogorodica prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu.

Sretenje je jedan od najsvečanijih događaja na liturgiji, jedna od najmilozvučnijih molitvi, a ovaj praznik je u vrijeme cara Justinijana upriličen kao molitva da velike nesreće prestanu i molba Bogu da se kuga i zemljotresi zaustave.

Po ovom danu se procjenjuje koliko je još ostalo do proljeća. Vjernici vjeruju da današnji dan kazuje koliko će zima još trajati, a to zavisi od toga da li će mečka na Sretenje izaći iz svog brloga i vidjeti svoju sjenku. 

Jedan od običaja je i da se na Sretenje obavezno pale svijeće, jer se vjeruje da plamen svijeće kuću štiti od groma i drugih nesreća, ali i da ima čarobnu moć.

Najzanimljivije od sretenjskih vjerovanja jeste da mlade djevojke treba da paze danas koga će prvo ujutru sresti, jer će im mladoženja baš takav biti po izgledu i karakteru.

Inače, ovaj praznik je u vrijeme cara Justinijana upriličen kao molitva da prestanu velike nesreće, kuga i zemljotresi.