"Borba protiv diskriminacije i homofobije je složen proces koji zahtijeva razumijevanje uzroka, uticaja i načina na koji fenomeni funkcionišu kako bi se razvile sveobuhvatne strategije i aktivnosti za borbu protiv istih", saopštila je Svetlana Pešić, saradnica na programima u CGO-u.

Ona je pojasnila da je cilj istraživanja bio da se utvrdi percepcija građana o diskriminaciji u crnogorskom društvu, njenoj rasprostranjenosti, grupama koje su joj najizloženije, uz fokus na LGBT prava, ali određena pitanja koja daju procjenu toga koliko je Crna Gora društvo autoritarne, a koliko demokratske svijesti.

Petar Đukanović, koordinator programa Ljudska prava predstavio je rezultate istraživanja istučući da su istraživači krenuli od prvih asocijacija građana na diskriminaciju.

„Pitali smo prvo: Što je to diskriminacija? U tim spontanim odgovorima, najveći procenat građana i građanki (nešto malo manje od polovine) diskriminaciju definiše kao uskraćivanje ljudskih prava, nepoštovanje različitosti i odbacivanje ili isključivanje iz zajednice..."

Spontani odgovori ispitanika ukazuju da su danas u Crnoj Gori najviše izloženi diskriminaciji siromašni građani/ke, a slijede osobe sa invaliditetom, stare osobe, žene i Romi, i seksualne manjine. Nešto manje naši građani/ke prepoznaju diskriminaciju prema nacionalnim/etničkim manjinama, radnicima, nezapošljenima, mladima i djeci, političkim neistomišljenicima, vjerskim manjinama, bolesnima, itd. "I kada direktno pitamo za pojedine grupe, građani/ke i dalje izdvajaju siromašne 73%, osobe sa invaliditetom 67%, Rome 56%, starije osobe 55%, seksualne manjine 44%, žene 42% kao diskriminisane u najvećoj mjeri. Na direktno pitanje građani navode kao u velikoj mjeri diskriminisane i HIV pozitivne osobe (39%) i nešto manje, ali ipak u značajnoj mjeri diskriminisane bivše ovisnike o narkoticima (32%), bivše zatvorenike (31%) i vjerske manjine (31%)", naveo je Đukanović.

Najčešće asocijacije ispitanika na LGBT osobe su izrazito negativne i najčešće je to bolest, odvratnost, gađenje, sramota, te razne vrste poremećaja, izopačenosti i sl.

 Svaki drugi građanin se slaže sa stavom da su ljudi drugačije seksulane orjentacije toliko štetni da treba ulagati napore i svim silama se boriti protiv ove pojave (ovdje prednjače stariji, sa nižim obrazovnim nivoom i iz ruralnih sredina), dok 2/5 ispitanika vjeruje da su priče o ljudima drugačije seksulane orjentacije prenaduvane, jer se svuda u civilizovanom svijetu to već prihvatilo kao normalna pojava koja postoji oduvijek.

 Zabrinjavajuće je da je 14% građana u Crnoj Gori još uvijek spremno da opravda fizičko nasilje na homoseksulcima.Skoro 2/3 ispitanika smatra da je pojava drugačije seksulane orjentacije manje prisutna nego u zemljama zapadne Evrope i 70% zahvaljujući vaspitanju, porodičnim i moralnim vrijednostima koje crnogorsko društvo njeguje. 

Kad su u pitanju stavovi prema Povorci ili Paradi ponosa, ispitanici u većini smatraju da ona služi paradiranju i isticanju seksulane orjentacije, dok je manji dio prepoznaje kao vid protesta protiv diskriminacije. Protiv Prajda ulicama grada u kojem žive je 60% ispitanika, dok 1/3 navodi da nema problem sa tim. 

80% građana želi na čelu države jakog i nepokolebljivog vođu kako bi ga slijedili, dok 72% ispitanika smatra da je ženina najvažnija uloga u društvu da bude dobra supruga i majka. Podijeljena su mišljenja oko uticaja ulaska u Evropsku uniju na tradicionalne vrijednosti i nacionalnu kulturu, dok su u većini oni koji se ne slažu sa tvrdnjom da mješoviti brakovi mogu biti prijetnja nacionalnom integritetu.