Njena dvorkinja Jovana nije mogla da trpi da glava božjega čovjeka ostane na takvom mjestu, iskopa je tajno, odnese u Jerusalim i sahrani na Gori Jeleonskoj. Pošto nije znao o svemu tome, car Irod kada je čuo priče o Isusu kako čini velika čudesa, uplaši se i reče da je to je Jovan koga je posjekao i on je ustao iz mrtvih.

Poslije izvjesnog vremena neki znamenit vlastelin povjerovao je u Hrista, ostavio položaj i sujetu svjetsku i zamonašio se,. Kao monah, s imenom Inokentije, nastani se na Gori Jeleonskoj baš na onom mjestu gdje je glava Krstiteljeva bila zakopana. Pošto je htio da zida sebi ćeliju, on kopaše duboko i nađe zemljan sud i u njemu glavu, za koju mu se javi tajanstveno, da je Krstiteljeva. On je celiva i zakopa na tom istom mjestu.

Kada car Konstantin Veliki prosveti sebe svetim krštenjem, i preko svoje majke svete Jelene očistio je  i obnovio sveta mjesta u Jerusalimu.

Onda su dva inoka sa Istoka odlučila da otputuju u Jerusalim i poklone se časnom krstu, koji je carica Jelena pronašla. Kada su došli u Jerusalim, oni su obilazili sva sveta mjesta i molili se. I jednome od njih javi se u snu sveti Jovan Preteča, naređujući mu da iskopa iz zemlje česnu glavu njegovu, i pokaza mu mjesto gdje bješe sakrivena.

Po božjem promislu ta čudotvorna glava kasnije išla je od ruke do ruke, ponirala u mrak zaborava i opet objavljivana, dok najzad nije u vrijeme blagočestive carice Teodore, majke Mihailove i žene Teofilove, i u vrijeme patrijarha Ignjatija, prenijeta u Carigrad.

Mnoga čudesna iscjeljenja dogodiše se od glave Pretečine. Važno je i interesantno, da dok je bio živ, Jovan nije učinio nijedno znamenje, već da su njegove mošti tek dobile – blagodatnu čudotvornu moć

Na ovaj dan se zato proslavlja prvo i drugo „Obretenije glave Svetog Jovana Krstitelja“ kao pomen na ove događaje. Po predanju, glava je kasnije išla od ruke do ruke, gubila se i pronalazila sve dok nije došla do carice Teodore u Carigradu. 

Ako vjerujete u ove običaje, danas ne smijete da radite nikakve teže poslove. Naročito je rasprostranjeno vjerovanje da se na ovaj praznik ne diraju noževi niti drugi oštri predmeti kako se ne bi povređivale rane nevino stradalog svetitelja.

Telegraf.rs/Prva.rs