Herceg Novi ima brojne atraktivne kule i tvrđave koje su opštinsko vlasništvo.
Tvrđava Kanli kula iz turskog perioda poznata i kao Krvava kula danas je jedna od najljepših pozornica pod otvorenim nebom na Jadranu. I druga novska tvrđava iz bosanske vladavine - Forte Mare na kojoj je više od pola vijeka ljetni bioskop u javnoj je funkciji.
Tvrđave Citadela (Mezaluna) i Španjola su u ruševnom stanju i za njih postoje projekti obnove za što Opština nema sredstava, već očekuje zainteresovane investitore.
„Svjesni smo koliki su turistički i kulturni potencijal naših tvrđava, pa nikada nismo ni razmišljali o njihovoj prodaji, već smo namjerni da ih zaštitimo, obnovimo i dobiju namjenu prikladnu današnjim uslovima“, tvrdi Vladimir Mračević, savjetnik predsjednika Opštine.
Ali neke od drugih utvrda - sve iz doba austrougarske vladavine Bokom- su prodate.
Prije osam godina firma RCG Invest d.o.o. ruskih biznismena kupila je na Luštici preko sto hiljada kvadrata atraktivnog zemljišta uz obalu na kome je i tvrđava Arza iz austrougarskog doba. Interesantno je da je ta tvrđava u listu nepokretnosti uvedena kao stambena zgrada sa prizemljem i spratom površine 430 kvadrata.
Na samoj obali studija lokacije ne predviđa nikakvu gradnju, dok je u zaleđu planirana izgradnja turističkih kompleksa.
Na Luštici u Donjim Klincima dvije tvrđave iz austrougarskog perioda Kabala i Lazine date su u 90-godišnji zakup firmi Nord star koja još nije počela rekonstrukciju.
U kompleksu Rt mimoza, koja je sada u vlasništvu Atlas grupe, Opštine Herceg Novi i JP Morsko dobro i na kome se ništa ne radi, je još jedna utvrda iz austrougarskog doba, ali taj objekat nije ni evidentiran u listu nepokretnosti.
Prema saznanjima “Vijesti nedjeljom” nijedna od ovih tvrđava nije registrovana kao zaštićeni spomenik kulture, što je sigurno propust, jer tvrđave imaju arhitektonsko-urbanističke vrijednosti i spadaju u graditeljsko nasljeđe Boke.
Samo dvije fortifikacije kulturno dobro
Status kulturnog dobra trenutno imaju dva fortifikaciona objekta iz austrougarskog perioda, tvrđava Kosmač na Brajićima i utvrđenje Mamula, koji su upisani u Registar 60-ih godina dvadesetog vijeka, kažu u Ministarstvu.
“Posao na utvrđivanju statusa kulturno dobro za druge fortifikacije iz ovog perioda, sprovešće se nakon završenog procesa revalorizacije, a u skladu sa zakonom. Status zaštićeno kulturno dobro utvrđuje se na osnovu elaborata o kulturnoj vrijednosti dobra, koji na osnovu istraživačkog nalaza i druge relevantne dokumentacije, radi stručno tijelo, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara izdaje rješenje o utvrđivanju statusa i upisuje ga u Registar kulturnih dobara” objasnili su “Vijestima” u Ministarstvu.
(Izvor:Vijesti)
