U svom izlaganju predsjednik Vlade je predstavio studentima dosadašnji napredak u reformama, aktivnosti koje su uslijedile nakon poziva u članstvo i višestruki značaj integracije u evroatlantske strukture za Crnu Goru i njene građane. “Današnji razgovor ne doživljavam kao razgovor o tome da li je neko za ili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, već kao priliku da se kroz dijalog razmotri najbolji koncept budućnosti Crne Gore”, kazao je premijer Đukanović. 

Naveo je da su njegova očekivanja da do polovine 2017. godine bude formalizovano pitanje članstva Crne Gore u NATO-u i da se otvore sva pregovaračka poglavlja u procesu pristupanja EU. 

Naglasio da Crna Gora ne pretenduje da ugrožava tuđe interese, već da slijedi sopstvene, te da je vladavina prava stvar dostignutog nivoa političke kulture i funkcionisanja institucija u jednom društvu. Ocijenio da pitanje odnosa Rusije prema Crnoj Gori uslovljeno procesima na globalnom planu, uz uvjerenje da će u narednom periodu doći do normalizacije saradnje, koja će biti u interesu kolektivne bezbjednosti, posebno imajući u vidu savremene terorističke prijetnje sa kojima se svijet suočava, a što zahtjeva ne pojedinačan, već zajednički odgovor. 

Kada se govori o načinu odlučivanja o članstvu Crne Gore u NATO-u, predsjednik Vlade kazao da smatra da to pitanje treba razmotriti kada za to dođe vrijeme, nakon predstojećih parlamentarnih izbora i završetka procesa ratifikacije Pristupnog protokola. Ipak napomenuo da je njegov stav da Parlament ima nadležnost da donese jednu takvu za crnogorsko društvo važnu odluku i da ne treba da bježi od takve odgovornosti, kao što to ni Vlada ne čini kada su u pitanju njene nadležnosti.