Blagovijesti spadaju u radosne događaje i radosne hrišćanske praznike. Slave se uvijek 7. aprila, tačno devet mjeseci prije Božića.

Sa ovom blagoviješću arhangela, „silaskom Svetog duha na prečistu djevu", počinje obnova čovječanstva, a riječima arhangela Gavrila "Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom", otvara se istorija Novog Zaveta i počinje preobražaj čovječanstva.

Blagovijesti u narodu naročito poštuju žene.

Smatra se da od Blagovijesti počinje sjetva jarih žita. Takođe, vjeruje se da je taj dan srećan za kalemljenje voća. Nekada se narod u selima bojao zime, sve dok taj dan ne prođe.

Za Blagovijesti se vezuje i radosni običaj ranilo – kada se ustaje rano, a dan treba da počne pjesmom djevojaka, koje su sakupljale grane od kojih se pali vatra.

Uz vatru se vesele i žene i muškarci, i mladi i stari. Običaji su i da se ta vatra preskače, odnosno, onaj ko preskoči vatru je zaštićen od zmija, jer, prema vjerovanju, na Blagovijesti se bude gmizavci iz zimskog sna.

Prema vjerovanju, na današnji dan ne valja pričati o zmijama. U nekim krajevima upražnjavalo se da djeca idu oko kuće, lupaju u gvozdene predmete i viču “Bježite zmije i gušteri”.

Takođe, postoji i vjerovanje da se žene na današnji dan ne češljaju, a valjalo bi se umiti u rijeci ili na nekom izvoru. Blagovijesti spadaju u Bogorodičine praznike, koji su ženski, pa se mnoge žene na današnji dan mole Bogorodici za potomstvo.

Dan posle praznika Blagovijesti, crkva slavi Svetog arhangela Gavrila koji je, prema zapisima Četvorojevanđelja, zadužen za radosne vijesti.