Većina migrena može da se spriječi ili bar da se umanje i prorede napadi ove nesnosne glavobolje, tvrde američki naučnici. "Lijek" se ne krije ni u kakvom novom preparatu, medikamentu ili revolucionarnoj metodi, već u nadoknadi manjka nutrijenata koji su i uzročnici najviše tipova migrena. 

Migrene uzrokovane nedostatkom vitamina B i D, kao i glavobolje koje su posledica trovanja teškim metalima čine više od polovine svih vrsta migrena. 

Istraživači su, najprije, dugo godina istraživali vezu između ovih okidača i migrene, a zatim su dokazali i da nadoknadom ovih vitamina i čišćenjem organizma od toksičnih metala, migrene kod nekih pacijenata potpuno nestaju ili se značajno smanjuje broj napada glavobolje, postaju slabije i kraće traju. 

Migrene su jake glavobolje koje se često ponavljaju, i javljaju se uglavnom na jednoj strani glave. Tipičan simptom je pulsirajući bol koji se pogoršava poslije i najmanje svakodnevne aktivnosti. Migrenu prate mučnine i problemimi sa vidom, osjetljivost na svjetlo, bol iza jednog oka ili uva, a javljaju se i svjetlucave tačke u vidnom polju. 

Postoje migrene sa aurom i bez aure. Aura je neurološki simptom koji prati migrenu najčešće u obliku vizuelnih poremećaja. Migrene sa aurom uključuju i ukočenost i peckanje u rukama i nogama, probadanja u mišićima poput igala, slabost jedne strane tijela i vrtoglavice. Ponekad, govor i sluh su oslabljeni. Aure se obično pojavljuju od četiri do 72 sata prije napada migrene. Pacijent osjeća mučninu, povraća i ima dijareju. Od 70 do 90 odsto njih ima migrenu sa aurom koja se javlja nekoliko puta sedmično. 

Migrenu, međutim, mora nešto da aktivira. Naučnici iz Mejo klinike nabrojali su neke od uzročnika: hormonalne promjene kod žena, hrana, posebno slana i prerađena, preskakanje obroka, aditivi iz namirnica, vino i pića sa kofeinom, stres, jaka svjetlost i zvuci, promjene u ritmu spavanja, psihičko naprezanje, varijacije vazdušnog pritiska, lijekovi poput oralnih kontraceptiva i nitroglicerin. Najviše ispitivane u migrene uzrokovane deficitom nutrijenata, a one se, srećom, mogu i spriječiti. 

Nedostatak vitamina B u organizmu, posebno B2, B6 i B12, dokazan je okidač migrena. Studija iz 2004. godine pokazala je da je visoka doza riboflavina efikasna preventiva migrenama. Kod učesnika studije koji su uzimali dnevnu dozu vitamina B2, poznatijeg kao riboflavin, broj napada migrene je prepolovljen. Ovo istraživanje pokazalo je i da uzimanje najmanje 400 mg vitamina B2 dnevno značajno prevenira nastanak migrene. Studija iz 2009. godine objavljena u časopisu Pharmacogenetics and genomics otkrila je da vitamini B6 i B12 mogu da smanje jačinu bola kod migrene, ali i da se migrene u tim slučajevima rjeđe javljaju. Teoretski, nedostatak vitamina B izaziva oštećenja u moždanom krvotoku jer nemaju adekvatnu ishranjenost, što može da bude okidač za glavobolju. 

I manjak vitamina D se navodi kao jedan od glavnih okidača za glavobolju. Ovaj vitamin je odgovoran za apsorpciju svih nutrijenata neophodnih za funkcionisanje organizma. Bez dovoljno vitamina D, možete izgledati neuhranjeno iako se hranite redovno. Istraživanje iz 2008. godine predstavljeno na godišnjem sastanku Američke asocijacije za glavobolje, otkrilo je da gotovo 42 odsto svih migrena potiče od nedostatka vitamina D. Ovaj vitamin ima antizapaljensku sposobnost - smanjuje koncentraciju C-reaktivnog proteina, indikatora upale u organizmu, čime se smanjuje i zapaljenje u nervima i krvnim sudovima mozga. Time se sprečavaju i migrene. Vitamin D poznato je, ima i analgetski efekat, pa i ako dođe do migrene, one su znatno slabijeg intenziteta. Tako, uzimanje vitamina D istovremeno smanjuje učestalost migrena kao i jačinu bola. 

Prvi simptom toksičnosti teškim metalima u organizmu poput olova, arsena, žive, hroma, jeste upravo migrena. Iako organizam može da funkcioniše sa tragovima ovih metala u njemu, kada nivo otrova dođe do određene granice, javljaju se migrene. Istraživači sa Juzunka Jil univerziteta u Turskoj istraživali su vezu između teških metala i migrena. Studija je pokazala da pacijenti koji boluju od migrena imaju prekomjeran nivo kadmijuma, gvožđa, olova i mangana u organizmu. Mnogi od ovih metala mogu da pređu krvnu barijeru u mozgu i da izazovu oksidativno oštećenje, koje se manifestuje migrenama. 

Srećom, minimalnom korekcijom životnih stilova i ishrane, kao i unošenjem vitamina B i D grupe može da se izbjegne migrena. Da biste izbjegli trovanje teškim metalima zamijenite sve boje i vodovodne cijevi koje sadrže olovo, ne jedite ribu za koju niste sigurni da ne sadrži živu, i ne držite u kući baterije koje sadrže kadmijum. Vitamin D možete dobiti od sunca, ali i ako jedete masnu ribu, pečurke i mliječne proizvode. Namirnice bogate vitaminom B su takođe mliječni proizvodi, zeleno lisnato povrće, živinsko meso, banane, govedina i ostrige. 

ŠTA MOŽETE DA UČINITE 

VRIJEME. Promjena vremena, tačnije atmosferskog pritiska okidač je za migrenu. Pratite vremensku prognozu i pripremite se za nastupajuće promjene. 

HORMONI. Neravnoteža hormona uobičajena pred mesntruaciju, u trudnoći i menopauzi uzrokuje napade migrene. Razgovarajte sa doktorom o uključivanju hormonske terapije. 

HRANA. Neke namirnice i napici dovode do migrenoznih napada. Vodite dnevnik ishrane, i isključite namirnice za koje sumnjate da su okidači glavobolje. 

NAVIKE U ISHRANI. Preskakanje obroka i neredovna ishrana okidači su za glavobolje. Naučite se da jedete uvijek u isto vrijeme. 

MIRISI. Parfemi, hemijski preparati i drugi mirisi, posebno u prostorijama mogu da izazovu migrenozne napade. Zamolite kolege da ne koriste parfeme i dezodoranse u zatvorenoj prostoriji. 

SVJETLOST. Jaka sijalista posebno fluorescenstno svjetlo i svjetlo od monitora mogu da budu izazivači bola u glavi. Nosite naočare za sunce kad ste napolju i izbjegavajte da gledate u ekrane u zamračenoj prostoriji. 

SPAVANjE. Previše ili premalo sna, kao i loš kvalitet spavanja krivci su za nastanak migrene. Ako imate problema sa spavanjem konsultujte se sa ljekarom. 

FIZIČKA AKTIVNOST. Vježbanje, sport i seks često aktiviraju nesnosne bolove u glavi. Posavjetujte se sa ljekarom koje aktivnosti i u koje vrijeme možete da obavljate, važno je da se ne prenaprežete, ali da imate dovoljno fizičke aktivnosti tokom nedjelje. 

VRUĆINA. Pretople prostorije, spoljne vrućine i pregrijavanje organizma može da izazove napad glavobolje. Održavajte optimalnu temperaturu u prostoriji u kojoj boravite. 

DEHIDRATACIJA. Manjak tečnosti u tijelu poznat je krivac za aktiviranje glavobolje. Izbjegavajte alkohol i kofein, i pijte dovoljno vode kako biste izbjegli dehidrataciju. 

PET GLAVNIH OKIDAČA 

* Čokolada 
* Parfem 
* Alkohol 
* Promjena vremena 
* Jaka svjetlost 

Novosti