On je, u intervjuu za "Dojče vele", ocijenio da blokada nije dobro sredstvo i naglasio da nema razumjevanja za zahtijeve iz Hrvatske jer se  "radi o bilateralnim temama za koje očekujemo da se rješe u za to predviđenim modulima i sudovima - za to i imamo međunarodne sudove".

"Nemam razumjevanja za to što su blokirana poglavlja 23 i 24", istakao je Krihbaum.

On kaže da za sve postoje mehanizmi za rješenja, pa i onda kada države vode diskusije ili svađe, a u takvim slučajevima normalno je očekivati da te države riješe probleme između sebe, a ne da EU bude zloupotrebljena u te svrhe to jest da sopstveno članstvo u EU bude zalog za sprovođenje bilateralnih zahtjeva koji postoje duže vrijeme. 

"Podsjećam da je Hrvatska bila u sličnoj situaciji u odnosu na Sloveniju kada je sporan bio protok granice u Piranskom zalivu. I tada smo uticali na Sloveniju da odustane od blokade", navodi njemački poslanik.

Upitan da li već postoji pritisak na Zagreb, Krihbaum kaže da postoji odgovarajući format Evropskog savjeta u kojem će ovo pitanje svakako biti tematizovano. 

"Nadam se da će Hrvatska popustiti. Tamo bi trebalo da se sjete kako se njima pomoglo kada su bili u sličnoj situaciji i da je Hrvatska obećala evropskim partnerima da neće stvarati takve blokade. A to je, vidimo, ipak uradila", kaže on.

Krihbaum ističe da "i Hrvatskoj treba EU i trebaju joj partneri iz EU, i Hrvatska će imati ciljeve koje želi da ostvari, inače će brzo uvidjeti da se ni njenim idejama i projektima neće izlaziti u susret, jer u Evropskoj uniji važi pravilo da se "uzima i daje".

On ukazuje i da zahtjevi Hrvatske nemaju ništa sa EU, odnosno imaju samo u onoj mjeri da u EU moraju da se štite prava manjina, ali naglašava da nigde nije zapisano da se to mora desiti kroz učešće manjina u parlamentu. 

"U tom smislu je samostalna odluka Srbije kako će na ovom polju postupati", ističe Krihbaum.

Na pitanje da li u vezi sa vladavinom prava i ljudskim pravima, koji se tematizuju u poglavljima 23 i 24, ima primjedbi iz Njemačke, on kaže da Njemačka i želi da se ta poglavlja otvore kako bi mogla da preduzme dalje pozitivne razvoje na polju pravne države. 

"Naravno, u Srbiji ostaje mnogo posla. Tu se radi o efikasnosti pravosuđa i, uopšte, javne uprave, stvaranju pravne sigurnosti koja je važna za njemačke i druge strane investitore, ali se radi i o borbi protiv korupcije. Zato je važno da otvorimo ova poglavlja", kaže on.

Kada se radi o slobodi štampe, Krihbaum ocjenjuje da Srbija sigurno nije na nivou koji postoji u Njemačkoj ili drugim zemljama EU, ali konstatuje da Srbija još nije članica EU i da je pristupanje trajan proces. 

Krihbaum ukazuje da se mora prepoznati proevropski kurs kojim ide premijer Aleksandar Vučić, što se, kako navodi, nažalost ne može u toj mjeri reći za sve visoke predstavnike države Srbije. 

"Stoga je važno da ljudi u Srbiji preuzmu odgovornost jer put u EU neće biti jednostavan i biće prije svega vremenski obiman. Ali Srbija želi da ide tim putem kao i njen premijer Aleksandar Vučić - za to on naravno ima podršku članica EU, a ne samo Njemačke", poručuje on.

Njemački poslanik kaže i da je cio region Zapadnog Balkana Evropskoj uniji veoma važan. 

"Nije tako kako sada poručuju pojedini glasovi, naime da će se pregovarati, a da na kraju zemlja neće biti primljena u EU. Tako se samo unosi nemir. Naravno da će pristup biti i ratifikovan u parlamentima", naglašava on, uz napomenu da je važno da su zemlje u dovoljnoj mjeri pripremljene i da sprovode reforme u sopstvenom interesu.

Tanjug