Neki ljudi to povezuju sa spiritualnošću i reinkarnacijom, odnosno smatraju da je to sjećanje iz prethodnog života. Ipak postoji mnogo naučnih teorija o tome zašto nam se to događa.

Fraza deža vi znači već viđeno, a prvi put ju je upotrijebio francuski filozof Emil Burak 1897. godine. Naučnici od tada istražuju zbog čega nam se događa ovaj fenomen.

Postoji Asocijativni deža vi, koji je najčešći i javlja se zdravim ljudima. Tu je i Biološki deža vi, koji skoro isključivo mogu da iskuse ljudi sa epilepsijom. Drugi oblik je lakše izučavati nego prvi.

Naučnici 20. vijeka su koristili para-amneziju da izučavaju ovaj fenomen. Za to se najviše zalagao Sigmund Frojd koji je ovo iskustvo vidio kao iskazivanje potisnute stresne situacije.

Sve je ovo prestalo da bude potpuno nagađanje kada je medicina napredovala. Danas možemo da skeniramo cijeli mozak i da zaista naučno istražimo ovaj fenomen. Sada tačno znamo da središnji dio mozga zadužen za nesvjesno, igra značajnu ulogu u ovoj priči. Takođe deža vi je u vezi sa dijelom središnjeg mozga koji nam remeti da razaznamo šta nam je poznato, a šta ne. Ova povezanost i dalje ne objašnjava zašto doživljavamo deža vi.

U korist ovoj priči profesor Alan Braun je uradio studiju u kojoj je studentima pokazivao fotografije različitih mjesta na kojima niko od njih nije bio. Zatim ih je pitao koliko su im poznate te lokacije. Prije cijele priče on im je, ne govoreći im, prikazao neke od fotografija u 10 milisekundi. Za to vrijeme vaš mozak je u stanju da registruje fotografije ali nije u stanju da bude svjestan. Fotografije koje su im prvo prikazane u brzini, a kasnije na regularnom slajdu su se studentima činile veoma poznatim.

Odatle se rodila teorija da kada nam se čini da smo nešto već vidjeli, veoma su velike šanse da zapravo i jesmo. Neke slike su potisnute u podsvijest ne dopuštajući mozgu da ih procesuira kao već viđene. Ovo je samo jedna teorija.

Postoji još jedna zanimljiva teorija nazvana Hologramska teorija holandskog psihijatra Normana Snoua. On navodi da naš mozak sposoban da stvori 3D slike ili holograme u umu. Dakle, ukoliko uđemo u sobu koja nam djeluje poznato, sve je možda samo fragment scenarija u našoj glavi.

Poznata je i teorija Teorija dualne obrade. Ona govori da ono što smo iskusili u prošlosti skoro da nije u vezi sa deža vijem. Ali ima veze sa odloženom neurološkom reakcijom. Dakle, putevi koji vode do našeg mozga nisu uvijek sinhronizovani. Procesuiranje između lijeve i desne moždane hemisfere može da učini da nešto što vidimo registrujemo kao nešto što smo već vidjeli.

Na kraju, ipak, za većinu naučnog svijeta ne postoji jednostavno i jasno objašnjenje zašto doživljavamo deža vi.

Nezavisne