Mali je broj ljudi koji su do sada u rukama imali veliku euro-novčanicu lila boje, piše Štutgarter nahrihten, prenosi Dojče vele.

„Bankomati rijetko kada izbaciju tu novčanicu, iako ih je oko 600 miliona komada u opticaju. U tom smislu malo kom potrošaču će novčanica od 500 eura da nedostaje“, piše list i dodaje da bi nestanak 500 eura moglo da bude i mnogo više od ukidanja jedne novčanice 

“Novčanice od 500 eura čine oko trećinu ukupne vrijednosti euro-gotovine koja je u opticaju. Dakle biće potrebno doštampati velike količine novčanica od 200 i 100 eura. Procjenjuje se da će povlačenje stare novčanice, štampanje i širenje novih koštati najmanje pola milijarde eura. 

“Da li se zaista radi o oduzimanju terena onima koji se bave kriminalom, pranjem novca i krijumčarenjem droge? Malo je vjerovatno. Oni će odluku vrha Evropske centralne banke primiti sa osmijehom i brzo pronaći nove puteve za obavljanje i finasiranje svojih mračnih poslova”. 

Moguće je da je ukidanje najvrijednije euro-novčanice početak ukidanja gotovine. Time će se potrošačima ograničiti putevi plaćanja i trgovine, na šta opravdano ukazuje predsjednik Njemačke nacionalne banke Jens Vajdman. 

I povjerenje u euro bi moglo da bude narušeno, koje ovdje nije pretjerano veliko. 

Uz to, gotovina nudi zaštitu od niskih ili negativnih kamata. Umjesto da se novac ostavlja na računu, novčanice su – pa i one od 500 eura – mogle da se podignu i stave u fioku. 

Da li je to povoljnije nego da novac bude na računu sa nula ili minus kamatama je jedno drugo pitanje. Ali potrošači imaju izbor. Bez gotovine tu mogućnost ne bi imali. Dotle još nije došlo, ali ukidanje novčanica od 500 eura je povod da se razmotre i ti aspekti, piše list iz Štutgarta. 

Drugi njemački list Špigel navodi: “Bez obzira da li je riječ o finansiranju terorizma, mafiji ili krijumčarenju droge: u carstvu organizovanog kriminala prednost se daje gotovinskom plaćanju. Keš je anoniman, brzinom munje mijenja vlasnika i teško mu se ulazi u trag”. 

“Jedina mana gotovine je fizičke prirode: potreban mu je prostor. Sve veći, što su veće sume. Za isplatu sume od deset miliona eura potrebno je 200.000 novčanica od pedeset evra, koje su, kada se skupe, teške 184 kila. Ukoliko bi se novčanice naslagale jedna na drugu, nastala bi kula visoka dvadeset metara. Drugim riječima, diskretna predaja novca u malom koferu ne bi išla. Ukoliko bi se za isplatu koristile novčanice od 500 eura, dovoljno bi ih bilo 20.000. One teže 22 kila i po volumenu su mnogo zgodnije za rukovanje”, piše Špigel. 

Da li će ukidanje novčanice od 500 eura doprinijeti suzbijanju pranja novca i kriminala, ostaje otvoreno, piše magazin Špigel. 

Ta veza do sada nije dokazana, priznaju čak i stručnjaci iz Evropske centralne banke. Ali šta se uopšte može dokazati u carstvu sive ekonomije? Onaj ko vjeruje da će ukidanje novčanice od 500 eura suzbiti kriminal, može da ide i dalje u razmišljanju. Pojedini stručnjaci tako zahtijevaju ukidanje i novčanica od 200 i 100 eura. Jer što je manja vrijednost novčanica, to će teže biti gotovinske isplate u sivoj ekonomiji, piše list. 

Brojni kritičari, piše Špigel, međutim smatraju da ukidanje novčanice od 500 eura i uvođenje gornjih granica za isplatu gotovine nisu oruđe u borbi protiv organizovanog kriminala i pranja novca, već prvi pokušaj da gotovina nestane iz privrede. 

O ukidanje novčanice od 500 eura piše i list Frankfurter algemajne cajtung, u tekstu naslovljenom “Ćao, Bin Laden! “Španci su pogodili suštinu stvari. Odlazeću novčanicu oni već duže vremena zovu “Bin Laden”. Svi znaju da novčanica postoji, ali skoro niko je nije vidio. Zanimljivo je da očigledno najveći broj novčanica od 500 eura cirkuliše po Španiji, iako ekonsmski učinak te zemlje u evrozoni iznosi jedva deset procenata“, piše taj njemački list.