Nedavna studija pod nazivom "The Gluten-Free Diet: Recognizing Fact, Fiction, and Fad", objavljena u američkom žurnalu pedijatara, ima za cilj rušenja određenih predrasuda u vezi glutena. 

Broj osoba oboljelih od celijakije (bolest netolerancije na gluten) je u porastu u čitavom svijetu, kao i svijest o važnosti značaja zdrave prehrane u današnjem, modernom vremenu u kojem živimo. Međutim, kao i u svemu, i ovdje je potreban oprez, kao i granice, savjetuju stručnjaci, pa je tako i ova studija pokazala kako je prehrana bez glutena postala popularna i kod osoba koje nemaju nikakvu dijagnozu niti razlog zbog kojeg ne bi trebali jesti gluten. 

Prehrana bez glutena je ključna u liječenju osoba sa celijakijom, osjetljivošću na gluten, te jako važna u liječenju kod osoba s autoimunim bolestima. Istovremeno, ona je danas postala svojevrsni trend, pa se na ovakav način prehrane odlučuju i osobe koje nemaju potrebu za tim. 

Ovo postaje idealno plodno tlo za prehrambenu industriju koja uz pomoć "gluten free" proizvoda povećava svoju prodaju, privlači sve više ljudi koji padaju pod uticaj određenog trenda i na taj način zarađuje novac. 

"Gluten free" industrija je u periodu od 2013. do 2015. godine zabilježila rast od čak 135 odsto, sa prosječnom prodajom od 11,6 milijardi u 2015. godini. 

"I dok dosta ljudi gluten free ishranu smatra hirom, prodaja ovakvih proizvoda u konstantnom je porastu. Nedostaje nam dovoljno informacija o tome koliko je ishrana bez glutena zapravo korisna za osobe bez ikakvih zdravstvenih poteškoća", kaže dr Norel Rajli, profesorka pedijatrije na univerzitetu u Kolumbiji i dodaje kako se vrlo se često dešava da se ljudi odlučuju na ovakvu vrstu ishrane samostalno i na svoju ruku, bez prethodnog savjetovanja sa stručnjakom. 

Gluten je lepljiva, elastična bjelančevinasta stvar koja se nalazi u pšenici (žitu), brašnu, raži, ječmu te zobu koja je često kontaminirana zbog toga što se najčešće uzgaja uz pšenicu. Gluten čini testo lepljivim i on daje elastičnost testu od svih žitarica. Osim u pomenutim žitaricama, gluten se nalazi svuda oko nas, sadrži ga većina proizvoda – pica, tjestenina, spirulina, industrijska hrana, pa čak i ruževi za usne. Vrlo je bitna prehrambena komponenta, jer su sjemenke žita inače siromašne bjelančevinama. Postoje i žitarice koje ne sadrže gluten: kukuruz, heljda, proso, braon pirinač i dr. 

Brojni stručnjaci navode kako je ishrana bez glutena svakako neophodna za osobe oboljele od celijakije ili osjetljivosti na gluten, pa izuzetno važna kod osoba koje boluju od autoimunih obolenja (hašimoto, reulmatoidni artritis, lupus, multipla sklerza, vitiligo, psorijaza i mnoge druge). 

Brojne novije studije dolaze do zaključka kako je oštećenje probavnog trakta usljed nepodnošljivosti glutena uzrok autoimunih bolesti, kao što su na primjer dijabetes tipa 1, lupus, poremećen rad štitnjače i dr. Procjenjuje se da 9 od 10 osoba koje ne podnose gluten ne znaju za to. 

Ipak, brojni stručnjaci dijele mišljenje o tome kako osobe koje nemaju zdravstvenih poteškoća ovog tipa nemaju potrebu da izbjegavaju gluten u svojoj ishrani, a to je i jedan od rezultata nove američke studije objavljene u publikaciji "Journal of Pediatrics".

Klix.ba