"Zemljama koje se nadaju ulasku u EU u narednih nekoliko godina moglo bi se dogoditi da im prijave u stvari stoje na čekanju čitavu deceniju, dok EU pokušava da sredi situaciju unutar Unije", naveo je analitičar za Balkan Markus Taner.

On je naveo da je za sada nemoguće procijeniti razmjere posljedica mogućeg istupanja Velike Britanije iz EU na britansku privredu, ali da bi ovakav razvoj situacije "bio loša vijest za države koje u redu strpljivo čekaju da pristupe Uniji".

Ističe se da su Crna Gora, Srbija, Bosna, Albanija, Makedonija i Kosovo u različitim fazama pristupanja, ali da sve imaju želju da pristupe što prije, i da bi ih istupanje u tome omelo jer bi nakon "bregzita" u najmanju ruku dvije godine sva energija bila potrošena na "gorke rasprave sa Velikom Britanijom o istupanju i budućim trgovinskim odnosima sa Evropom".

Navodi se da bi se posjete evropskih zvaničnika prorijedile, ali i izgubile na značaju, dok bi dodatna "nuspojava" bio negativan stav prema proširenju u preostalim članicama.

"Neke od tih zemalja, posebno na bogatijem Zapadu, veoma bi se protivile tome da se upražnjeno mjesto dobrostojeće Velike Britanije zamijeni grupom siromašnih balkanskih zemalja, od kojih nijedna ne bi bila neto uplatilac" u evropski budžet.

Novija istraživanja pokazuju da pobornici istupanja trenutno vode, a kako se ističe u tekstu u kampanji za ostanak u EU "pokušavaju da smire živce" nadajući se da će se glasači u posljednjem trenutku opredijeliti za ostanak.

Dodaje se da su istraživanja javnog mnjenja u Velikoj Britaniji i ranije promašivala rezultate, a slikovit primjer su prethodni parlamentarni izbori kada su skoro sva istraživanja za nekoliko procentnih poena potcijenila podršku Konzervativnoj stranci premijera Dejvida Kamerona.

Referendum o ostanku Velike Britanije u EU održava se 23. juna. Od osnivanja Unije 1950-ih godina nijedna članica nije istupila, a ovaj proces uključivao bi i ponovno utvrđivanje uslova trgovine i drugih odnosa EU sa Britanijom.