Zato su svi zadaci rovera trenutno u stanju mirovanja, a to će potrajati sve dok naučnici ne počiste operativni sistem od poteškoća koje su nastale zbog oštećenih datoteka operativnog sistema.

Dakle, možemo reći da su Curiosityu "pali Windowsi", mada njegov računar koji se nalazi na jednoj štampanoj pločici opremljenoj PowerPC RAD750 procesorom BAE Systemsa, koristi svoj R10 softver, pa se baš i ne može dovoditi u vezu s Microsoftovom PC platformom. Nadamo se da se neko iz Redmonda neće naljutiti što povlačimo ovakve paralele, ali svi smo više puta doživjeli ovo što sada proživljava NASA.

Računar Curiositya nalazi se ugrađeno na jednoj štampanoj pločici, a vrlo vjerojatno je slabije od vašeg mobilnog telefona.

Stručnjaci NASA-e kažu kako je do oštećenja datoteka moglo doći usljed kosmičkog zračenja, jer usprkos testiranoj otpornosti, postoji mogućnost da je računar ozračen do te mjere da je došlo do problema s njegovom memorijom.

Inače, ako niste znali, pomenuti procesor Curiosity A i B računara radi na 200 MHz, oba posjeduju po 2 GB flash memorije, po 256 MB RAM-a, a 256 kb otpada na programabilnu ROM memoriju. Vjerojatno ste očekivali znatno jače djelove za računar koje 2013. godine upravlja robotom na Marsu, ali stvarnost je takva zbog više razloga, poput kosmičkog zračenja, uštede na prostoru, snabdijevanja energijom, otpornosti na uslove koji vladaju u svemiru i na Marsu, gdje neki uređaj tipa tvrdog diska ne bi preživio ni pet minuta rada.

Naučnike NASA-e je ovo prilično isfrustriralo, jer je do pada OS-a došlo u trenutku kada su započela bušenja tla i analiziranje uzoraka koji bi mogli pokazati na postojanje života na crvenoj planeti.

Dobra vijest za naučnike je činjenica da se program na računar može instalirati direktno sa Zemlje, pa ukoliko nije došlo do hardverskih problema, "Windowsi" se mogu resetovati ili ponovno instalirati.

Takođe će vam možda biti zanimljiv podatak da je računar Curiositya tokom ljeta posjedovao samo programski paket potreban za slijetanje (R9), a program za kretanje i istraživanje na Marsu (R10) mu je daljinski instaliran tek kada je stigao na površinu crvene planete.

(Izvor: Vidi)