Sigurno ste nekad čuli da čovjek razočaran u ljubav kaže kako bi, da ima priliku, radije vidio svoju bivšu ljubav nesrećnu nego srećnu. Tek nekolicina stvari u životu je jednako traumatična kao prekid dugogodišnje veze ili braka, ali i pored toga, većina ljudi to uspije da preboli i nastavi normalan život. 

Drugi ipak nisu tako srećni, pa postoje i slučajevi onih koji život provedu u oplakivanju bivše ljubavi ne pružajući sami sebi priliku za novu sreću. Svaki podsjetnik na bivšeg partnera, bilo da je to pomen imena ili Facebook fotografija, mogu postati noževi koji mu se zabijaju u srce, izazivajući bijes, tugu ili zamijeranje. 

Zašto neke ljude i dalje progone duhovi njihove ljubavne prošlosti? 

U novom istraživanju stručnjaci su otkrili kako to odbijanje tjera neke ljude da se promijene, a samim time i svoja budućnost kao i romantične izglede. Analizom odgovora na pitanje koje su lekcije naučili iz prošlih veza, otkrili su kako neki od njih misle da je odbijanje rezultat negativne istine o njima samima, percepcije njihove ličnosti koja je loša, što će im u budućnosti sabotirati svaku vezu. Neki od njih su shvatili da su djelovali previše "očajnički", drugi da su "preosjetljivi", treći pak "loši u komunikaciji". 

Dodatne studije su istražile posledice vjerovanja da je prekid veze izazvan njihovom velikom manom, a povezujući to ljubavno odbijanje sa svojom ličnošću bilo im je teško da zaborave prošlost i krenu dalje. Neki su izjavili da su oko sebe "podigli zidove" kako bi se zaštitili od bola u novim odnosima, dok su se drugi plašili da govore o tom odbijanju novom partneru, bojeći se da ne promijeni mišljenje o njima, misleći kako imaju "emocionalni prtljag" (što pak pomaže da shvatimo kako neki ljudi skrivaju svoju ljubavnu prošlost, tretirajući je kao ožiljak). 

Ljudi koji sumnjaju u to da su dobar romantični "ulov", odnosno imaju komplekse vezane za svoj izgled, inteligenciju, sramežljivost ili nešto treće, imaju fiksiran stav vjerujući kako su te osobine nepromjenljive. Upravo vjerovanje u sebe i percepcija sebe određuje i kako će reagovati na prekid veze - hoće li vjerovati da su sposobni naći nešto bolje i zaslužuju li nešto bolje. 

To su potvrdili i u eksperimentu - podijelili su ljude u dvije grupe, od kojih jedni vjeruju kako su osobine njihove ličnosti nepromjenljive, a drugi su bili oni koji vjeruju da se njihovo ponašanje korigira iskustvom, kao i da zavisi od osobe s kojom su. Pitali su ih da zamisle kako su ostavljeni od strane dugogodišnjeg partnera, dok su u drugom scenariju tražili da zamisle kako su upoznali nekog na žurci, osjećajući hemiju - ali naknadno čuju kako ta osoba govori nekom drugom da im nisu privlačni. 

Oni koji su vjerovali da su osobine njihove ličnosti nepromjenljive znatno su tragičnije doživjele oba scenarija, dok su oni u drugoj grupi to racionalizovali, uključivši obrambene mehanizme koji ih čuvaju od bola.

B92