Najveći američki državni praznik Dan nezavisnosti ili popularno Četvrti jul (Fourth of July) Amerikanci jednostavno obožavaju. To je praznik kojim slave donošenje Američke deklaracije o nezavisnosti 4. jula 1776. godine, kojom je proglašena nezavisnost od Velike Britanije. 

Glavni autor Deklaracije o nezavisnosti i jedan od osnivača SAD treći američki predsjednik Tomas Džeferson godinama nakon što je ostao udovac, imao je ljubavnicu. Svoju robinju - mulatkinju Sali Hemings. 

Mnogi su godinama tvrdili da ta veza nije postojala iako je Sali rodila šestoro djece koja su neodoljivo podsjećala na Tomasa. Kad su odrasla, čak ih je oslobodio i ropstva.

Tomas je prije dugogodišnje afere bio u braku sa Martom Džeferson, atraktivnom i elegantnom kćerkom bogatog veleposjednika s kojom je imao srećan brak. Oboje su voljeli muziku. Džeferson je svirao violinu, a Marta ga je pratila na klaviru. Govorilo se da ga je Marta privukla prvenstveno zbog njihove zajedničke ljubavi prema muzici. 

Rano ostao udovac

Tokom desetogodišnjeg braka Marta je rodila šestoro djece, ali samo su dvije ćerke preživjele do zrelih godina.

Nekoliko mjeseci nakon rođenja njihovog posljednjeg djeteta, Marta je umrla. Imala je samo 33 godine. Džeferson je bio prisutan za vrijeme njene smrti pored kreveta.

Tokom sljedeće tri nedjelje, zatvorio se u sobu gdje je hodao naprijed – nazad sve dok nije totalno fizički iznemogao. Kasnije je išao u dugačke šetnje napuštenim ulicama da bi tugovao za suprugom.

Kao što joj je i obećao prije smrti, nikada se nije ponovno oženio iako je u trenutku ženine smrti imao tek 39 godina. Ali, to ne znači da nikad više nije poželio drugu ženu ili da nije imao odnose s njima...

Već više od dva vijeka tvrdnja da je Tomas Džeferson, koji je kao predsjednik vodio SAD od 1801. do 1809. godine, otac djece svoje ropkinje Sali Hemings predmet je mnogih rasprava i nesuglasica. 

Novinar Džejms T. Kalender je 1802. godine, nakon što mu je Džeferson odbio zahtjev da bude upravnik pošte, objavio optužbe da je Hemings Džefersonova konkubina i da je on pravi otac nekoliko njene djece.

Priča se ponovila u Federalističkim novinama tokom izbornih kampanja 1802. i 1804. godine, a većina istoričara smatra da je Džeferson negirao navedene tračeve.

Lijepa ropkinja svijetle puti

Istoričari vjeruju da je Sali Hemings bila polusestra Džefersonove supruge. Naime, ropkinja mulatkinja Betti Hemings, Salina majka. dugo godina je bila u vezi s udovcom plantažerom Džonom Vajslom, ocem Marte Džeferson, a Sali je bila njihovo najmlađe dijete.

Navodno je Sali bila veoma lijepa, duge ravne kose koja joj je padala na leđa i dosta svijetlog tena.

Sredinom 20. vijeka istoričari su utvrdili da je u trinaestorgodišnjem periodu tokom kog je često izbivao, Džeferson zapravo bio na svom imanju u Montičelu. I to svaki put tačno devet mjeseci prije rođenja sljedećeg djeteta Sali Hemings. 

Da bi se ustanovila muška DNK linija, 1998. godine nekoliko istražitelja je provelo studiju Y-DNK živih naslednika Džefersonovog ujaka Filda i nasljednika Salinog sina Estona Hemingsa. 

Rezultati su pokazali da se Y-DNK podudara s muškom Džefersonovom porodičnom linijom, a sve je objavljeno u magazinu Nature.

Dvije godine kasnije okupio se tim istoričara koji je u konačnom izvještaju zaključio da, zajedno s DNK i istorijskim dokazima, postoji velika vjerovatnoća da je Džeferson pravi otac Estona i vjerovatno ostale djece Sali Hemings. 

Otkad su DNK testovi javno objavljeni, većina biografa i istoričara zaključila je da je Džeferson bio sa svojom robinjom Sali u vezi koja je trajala čak četiri decenije.

Ostali istoričari,  uključujući i grupu profesora povezanih sa zaostavštinom Tomasa Džefersona, smatraju da su izneseni dokazi nedovoljni da bi se stopostotno zaključilo da je autor Deklaracije o nezavisnosti otac te djece i dodatno ističu mogućnost da bi neko drugi iz porodice Džeferson - prvenstveno Tomasov brat Rendlof, mogao da bude otac djece lijepe robinje.

Tomas Džeferson je govorio pet stranih jezika i bio zainteresovan za područja nauke, arhitekture, religije i filozofije. Nakon što mu se završio drugi mandat za predsjednika SAD osnovao je, čak i sam dizajnirao, Univerzitet u Virdžiniji.

Takođe je sam dizajnirao svoju veliku palatu na imanju koje se prostiralo na pet hiljada jutara u Šarlotsvilu u Virdžiniji koju je nazvao Montičelo.

Tako su virdžinijski univerzitet i Montičelo upisani na UNESCO listu svjetske baštine u Americi 1987. godine. 

Po struci je bio advokat, a fakultet je završio u roku od dvije godine.

Obožavao je knjige i imao ih na hiljade u svojoj biblioteci u Montičelu. Nakon što su Britanci spalili kongresnu biblioteku 1814. godine, Džeferson je ponudio na prodaju svoju kolekciju od šest hiljada knjiga po cijeni od četiri dolara po knjizi.

Kasnije, pošto je shvatio da više ne posjeduje većinu knjiga u kolekciji, napisao je pismo drugom američkom predsjedniku Džonu Adamsu u kojem je istakao: "Ne mogu živjeti bez knjiga".

Uvijek željan znanja, Džeferson je odmah počeo da kupuje nove knjige knjige i nastavio da čita i uči iz njih skoro cijelog života.

24sata.hr