"Šta će biti dalje u velikoj mjeri zavisi od međunarodne situacije. Ako Rusija razmislii prizna da nema potrebe da eskalira tenzije, nećemo preduzimati dalje korake u okviru NATO da još ojačamo istočno krilo. Ako se situacija bude zaoštravala tražićemo još veće vojno prisustvo", kazao je Vaščikovski za poljski tabloid Super Ekspres.

Vaščikovski je odluke o rotirajućem vojnom prisustvu četiri multinacionalna bataljonaod po 1.000 vojnika pod komandom SAD, Kanade, Njemačke i Velike Britanije u baltičkimrepublikama i Poljskoj donijete na samitu NATO 8. i 9. jula u Varšavi ocijenio kao prelazak Poljske nakon 17 godina iz kategorije drugorazrednog saveznika u punopravnog.

Poljske evroskeptične koznervativne vlasti stranke Pravo i Pravda bivšeg premijera Jaroslava Kačinjskog predstavile su Poljacima samit NATO kao sjajan uspjeh ove vladajuće ekipe iako je Kačinjski dodao da samit nije ispunio sve, već oko 85 odsto zahtjeva Poljske.

"Nema dramatične promjene odnosa Zapada sa Rusijom. To nije nikakva pretjerana reakcija, ta četiri bataljona su prije simbolični. Stavljamo prije svega do znanja da smrtno ozbiljno shvatamo to da svakom članu NATO izgradimo kolektivnu odbranu a u slučaju da mu se bilo šta desi to jedinstvo i solidarnost su garancija da neće ostati prepušten sam sebi",kazao je Zaoralek češkom javnom TV servisu ČT.

Zaoralek je rekao da trenutno postoji mnoštvo raznih pretnji a NATO je odlučio da ih ne ređa po značaju jer teško može da predvidi koja će se ostvariti.