Danas je sveti Prokopije: Ove stvari nikako ne smijete da radite!
Sveti Prokopije

Brojna narodna vjerovanja vezana za praznovanje ovog sveca

Danas je sveti Prokopije: Ove stvari nikako ne smijete da radite!

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave svetog Prokopija.

Sveti velikomučenik Prokopije je hrišćanski svetitelj iz 4. veka. Rođen je u Jerusalimu. Ime po rođenju bilo mu je Neanije, a bio je vojvoda u službi cara Dioklecijana. Prema legendi, u vrijeme progona hrišćana, Dioklecijan je odredio Neanija da s jednim odredom vojske ide u Aleksandriju i tamo zatre hrišćane. Na tom putu desio se jak zemljotres nakon koga mu se obratio Bogrečima: „Neanije, kamo ideš, i na koga ustaješ?”. Na njegovo pitanje: „Ko si ti, Gospode? Ne mogu da te poznam”, pokazao se u vazduhu presvetao krst, kao od kristala, i začuo se glas: “Ja sam Isus raspeti Sin Božji, ovim znamenjem koje si vidio pobjeđuj neprijatelje svoje, i mir moj biće s tobom”.

Taj doživljaj potpuno je obrnuo i promijenio život vojvode Neanija.  Kao pobjednik ušao je u Jerusalim i objavio majci da je hrišćanin. Izveden pred sudiju, on skide sa sebe pojas vojvodski i mač, i baci pred sudiju, pokazavši time, da je on samo vojnik Hrista Cara.

Poslije velikih mučenja bačen je u tamnicu, gdje mu se opet javio Gospod Isus Hristos, koji ga je krstio i dao mu ime Prokopije. Jednog dana došlo mu je na tamnički prozor 12 žena i rekle su mu: “I mi smo sluškinje Hristove.” Optužene za ovo one su bačene u istu tamnicu, gdje ih je sveti Prokopije učio vjeri Hristovoj, a naročito tome kako će primiti mučenički vijenac. Zato se u činu venčanja pominje sveti Prokopije, pored bogovenčanog cara Konstantina i Jelene.

Brojna narodna vjerovanja vezana su za praznovanje ovog sveca.

U nekim  krajevima smatra se da je ovaj dan pogodan za svadbe, jer sveti Prokopije pohodi i blagosilja mladence. Danas se izbjegava kopanje, čak i sahranjivanje. Takođe se na ovaj dan nije kupalo. U starini su rudari smatrali ovog svetitelja svojim patronom. Smatra se i zaštitnikom djece. Slavili su ga kamenoresci i bunardžije.

Postoje razni običaji i vjerovanja u vezi ovog praznika i pridaje mu se veliki značaj, iako nije upisan crvenim slovom u kalendar. Postoje i porodice, doduše rijetke, koje slave svetog Prokopija kao krsnu slavu.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.