Zajedno sa Kosovom iz Srbije socijalnu pomoć u Njemačkoj prima nešto više od 82.000 osoba - sa Kosova 27.146, a iz centralnog dijela zemlje 55.065.

Inače, prema Bildu, ukupan broj primalaca socijalne pomoći je nešto više od  1,5 milion stranaca, što je preko 170.000 više nego lane.

Krajem aprila 26 odsto primalaca socijalne pomoći su bili došljaci u Njemačku.

Dojče vele napominje da je sve manje Njemaca ali sve više stranaca koji primaju socijalnu pomoć, pri čemu su na prvom mjestu Turci i Sirijci.

To je, kako se navodi, samo ulje na vatru ksenofobije, tim više što su podaci nepotpuni, pošto se ne navode iznosi koje i ti "stranci" uplaćuju u fond socijalne pomoći jer rade u Njemačkoj.

S druge strane, broj Njemaca koji primaju socijalnu pomoć se smanjio za 239.995 korisnika, što je 5,2 odsto manje. 

Još uvijek ima gotovo tri puta više Njemaca koji su upućeni na pomoć države nego stranaca i ukupno je to, prema preciznim navodima njemačkog Zavoda za zapošljavanje 4.360.086 osoba.

Najviše onih koje "hrani Njemačka" su Turci (295.000), Sirijci (242.000) i već na trećem mjestu su njemački susjedi u Evropskoj uniji, Poljaci (92.506). 

Iz statistike Zavoda za zapošljavanje se izvlače i statistike kod kojih nacionalnosti je zabilježen najveći porast primalaca pomoći - i jasno se vidi da su to izbjeglice: iz Eritreje (plus od 229,4 odsto) i iz Sirije (plus od 195,4 odsto).

Podaci Zavoda za zapošljavanje svjedoče o zaista velikim pomacima na tržištu rada širom Evrope pa se tako i Hrvatska ističe kao zemlja čija je populacija zaposlenih u Njemačkoj u godinu dana narasla za oko 25 odsto (sa 123.377 na 154.404). 

Pored već pomenutih Turaka ili Sirijaca, navode se i 16.150 državljana Hrvatske koji primaju socijalnu pomoć u Njemačkoj po bilo kojoj osnovi - dakle ili su sami nezaposleni ili su članovi porodice, što je osnova i za sve druge statistike.

Zapravo, broj stanovnika Hrvatske koji su se u Njemačkoj javili kao nezaposleni i koji traže posao je gotovo konstantan od početka razdoblja koje se prati u ovoj tablici (januar 2011.) i u junu ih je bilo 17.899. To je nešto manje nego što ih je bilo ovog februara kada je posao tražilo 18.952 državljana Hrvatske.

Kada je riječ o državama bivše Jugoslavije, manje ima jedino Slovenaca (1.976) i Makedonaca (14.717). 

Slijedi Bosna i Hercegovina (17.055 osoba), a Crna Gora se iz nekog razloga ne može naći u ovim tabelama njemačkih službenika.

Od zemalja Evropske unije, posle Poljaka, najviše državljana prima socijalnu pomoć u Njemačkoj iz Bugarske (73.088), onda dolazi Italija (70.911) pa tek onda Rumunija (60.084). Grka je pak čak i manje nego državljana Srbije i tu ih je 46.485 koji primaju socijalnu pomoć.

Inače, početkom ove godine iznos pomoći je povećan na 404 eura po osobi, s time što se iznos  povećava za svako dijete i člana domaćinstva. 

Ona se u načelu daje kao apsolutni iznos, dakle pomoć se smanjuje za svaki prihod kojim se raspolaže. U svakom slučaju, u Njemačkoj je to dovoljno za najosnovnije potrebe.

Napominje se da na su socijalnim mrežama najozbiljniji prigovori ovakvom senzacionalističkom članku tabloida Bild o strancima koji, eto na koji način koriste njemačko gostoprimstvo je nešto posve drugo.

Nigdje ne piše o iznosima koji i ti "stranci" uplaćuju u fond socijalne pomoći jer rade u Njemačkoj. Takvih je i među Turcima preko pola miliona (515.000), a zapravo je i zabilježen veliki porast ukupnog broja stranaca koji radi i plaća doprinose u Njemačkoj. 

On je u godinu dana narastao za 11,2 odsto i u maju 2016. ih je bilo 3.119.453. Sve u svemu, bilo je novo zaposleno tek nešto manji broj stranaca (312.000) nego Njemaca (364.000), ali treba uzeti u obzir da je i ukupan broj zaposlenih Njemaca 28.296.247.

Tanjug