Zašto  plačemo  od smijeha?

Eksperti kažu da se radi o činjenici da su smijanje i plakanje zapravo jako slični psihološki procesi. Obje pojave se dešavaju kada smo jako emotivno uzbuđeni, ostavljaju efekte koji ostaju i nakon prestanka radnje i nemaju tačno određen početak niti kraj. Iako plakanje najčešće povezujemo sa tugom, to je zapravo pogrešno. Suze se u očima javljaju kao odgovor na mnoge emocionalne nadražaje.

Bol, tuga i, u nekim slučajevima, ekstremna radost dovode do plakanja. To je jednostavno način na koji smo se razvili, objašnjavaju naučnici. I pokazalo se da je to jako dobro, jer i plakanje i smijanje imaju mogućnost da izbrišu neka stresna iskustva, što se pripisuje suočavanju hormona kortizola i adrenalina. Tako da, ako se ikada budete smijali do suza, znajte da je to odlično.

Zašto nam suze oči od luka?

Ovo vam se sigurno dešava kada siječete luk. Objašnjenje je veoma jednostavno, a najbolje od svega je što možete da se poslužite nekim trikovima koji će vam pomoći da sječenje luka postane mnogo prijatnije iskustvo.

Kada isiječete luk, vi presjecate ćelijice koje se nalaze u njemu, a koje ispuštaju enzime. Ti enzimi proizvode gas koji se zove propanetil-solfoksid. Kada taj gas dođe u kontakt sa vašim očima, on reaguje sa vodom koja se nalazi u očima i stvara se blaga sumporna kiselina. Naravno, ta kiselina stvara onaj neprijatan osjećaj peckanja, pa ponekad i bola u očima, koje onda reaguju ispuštajući suze. Što više sjeckate, to se više ovog gasa ispušta, i to ćete više plakati. Ova odlika luka je njegov defanzivni mehanizam.

Sada kada znate zašto plačete, red je da naučite i kako to da spriječite ili ublažite. Postoji više načina, od kojih je najpopularniji stavljanje luka u zamrzivač prije sječenja. Niske temperature usporavaju oslobađanje enzima. Takođe, možete nož kojim sječete da pokvasite, jer će onda ovaj gas reagovati sa vodom na nožu i neće stići do vaših očiju.

Zašto zglobovi pucaju?

Najčešći tip zglobova koje imamo u tijelu jesu diartrodijalni ili dvodelni zglobovi. Primjeri za takve zglobove bi bila koljena i ramena, u kojima se dvije kosti spajaju u kapsuli. Unutar te zglobne kapsule se nalazi lubrikant, koji se zove sinovijalna tečnost. A unutar te tečnosti se nalaze rastvoreni gasovi. Kada istegnete zglob, vi ga zapravo kompresujete, a to dovodi do oslobađanja ovih gasova iz sinovijalnog rastvora.

Oslobađanje vazduha unutar zgloba jeste ono krc koje čujete kada se istežete. Kada se gas oslobodi, zglob postaje malo fleksibilniji i zato nakon istezanja možete bolje da se bavite jogom. Ali vjerovatno ste primjetili da ne možete dva puta zaredom da iskrcate isti zglob. To je zato što otpušteni gasovi moraju ponovo da budu apsorbovani u rastvor, a to je proces koji traje od 15 do 30 minuta.

Zašto se ježimo?

Do guščije kože ili ježenja dolazi kada vam je hladno ili kada se nečega plašite. Ova pojava, koja se naučno naziva piloerekcijom, nastaje usred kontrakovanja minijaturnih mišića koji se nalaze u korijenu svake dlake na tijelu. Dlake se dižu, a na koži se vide male izbočine. Naučnici kažu da je ovo nešto što nam je ostalo od naših davnih predaka, koji su odavno izumrli.

Naime, kada smo još imali krzno, ova pojava je i te kako imala i smisla i koristi. Kada bi se traka nakostrešila, to bi učinilo da se između slojeva dlake pojavi izolacioni sloj vazduha, koji bi nam služio za grijanje. S druge strane, nakostriješeno krzno je plašilo druge životinje i neprijatelje. Od tog davnog vremena, evolucija je učinila da nam na tijelu ostane znatno manje dlaka, ali mišići i dalje rade svoj posao. Naravno, ježenje nije nikakav medicinski problem. Ali ako imate neke neprijatnosti oko toga, naš savijet vam je da se toplo obučete i da izbjegavate horor filmove.

Zašto nam kapci trzaju?

Ovo dosadno, ali jako uobičajeno stanje naziva se očna miokimija. Sigurno vam se barem jednom desilo da kapak krene da vam se nekontrolisano trza. Nažalost, ne zna se mnogo o ovoj pojavi, ali naučnici su potvrdili da se češće javlja u donjem nego u gornjem kapku, a vjerovatno do nje dovodi manja greška u radu nerva. Kofein, stres i umor povećavaju šansu da se pojavi trzanje kapka.

Isto čine i loša ishrana, naprezanje očiju (rad ispred računara), alergije i preveliki unos alkohola. Srećom, očna miokimija je gotovo uvijek bezazlena i uglavnom prestaje sama od sebe. Ako imate problema sa ovom pojavom i ako počinje da vam smeta, najbolje što možete da uradite jeste da smanjite unos kofeina, povedete računa o ishrani i više se odmarate.

Zašto nam je hladno?

Ako spadate u onu grupu ljudi kojima je jednostavno uvijek hladno, imamo odgovor i za vas. Naime, tjelesnu temperaturu reguliše hipotalamus, koje šalje signale tijelu da se oslobađa toplote kada je napolju vruće i da zadržava toplotu (ili da se trese kako bi stvorilo toplotnu energiju) kada je napolju hladno. Gvožđe igra veoma bitnu ulogu u ovom procesu, pa je anemičnim ljuudima uvijek hladno.

S druge strane, loša cirkulacija, usred visokog krvnog pritiska, uzimanja nekih ljekova ili iz nekog drugog razloga, takođe može da dovede do osjećaja hladnoće, posebno u estremitetima. Još jedan od mogućih razloga bi bilo loše funkcionisanje tiroidne žlijezde, koja može toliko da uspori metabolizam da tijelo počinje da proizvodi premalo toplote. Neke od studija su pokazale da možda postoji i genetska predispozicija za nisku toleranciju hladnoće. Dakle, ako spadate u ovu grupu, prvo pokušajte da popravite krvnu sliku i cirkulaciju dobrom ishranom i kretanjem.

Da li nam uši još rastu?

Nažalost, ovo je istina. Spoljašnji dio ušiju raste čitavog života. Na rođenju su nam uši, proporcionalno, najveća odlika na tijelu i izuzetno su istaknute.

One ubrzano rastu otprilike do 10. godine, nakon čega se njihov rast usporava na 0,22 milimetra godišnje. Studije su pokazale da se ušna školjka produžuje kako godine prolaze (muškarci imaju duže ušne školjke od žena) tako da uši nesumnjivo godinama postaju sve veće.

Nažalost, to ne znači i da sluh postaje sve bolji. Sasvim suprotno. Veličina i struktira ušnog kanala, koji je oformljen od kostiju i hrskavice, ne mijenja se sa starošću.

Šta prouzrokuje trnjenje?

Trnjenje ekstremiteta, koje se stručno naziva parestezija, ne mora da bude ništa opasno. Sigurno vam se nekada desilo da sjedite u neprijatnom položaju, pa osjetite u ruci ili nozi neprijatan osjećaj bockanja, peckanja i mrtvila. Do ovoga može da dođe čak i ako duže vrijeme držite prekrštene noge. Do te senzacije dolazi usred jakog pritiska na nerv, koji prekida signal koji bi trebalo da dođe do mozga i zato se vaša noga osjeća utrnutom ili umrtvljenom. Najčešće se javlja u ekstremitetima, a osjećaj peckanja je povraćaj poruke o bolu koju koga pokušava da pošalje.

Ipak, ovo ne treba brkati sa priklještenim nervom, koji predstavlja dugotrajnije stanje do kojeg dolazi kada dio tijela, usred nekog otoka, neprekidno stvara pritisak na nerv. Ako je u tome slučaj, onda je neophodno obratiti se ljekaru. Međutim, običnog osjećaja trnjenja možete lako da se otarasite. Jednostavno promijenite položaj i sačekajte par minuta da se protok nervnih signala ponovo uskladi.

Zašto vidimo oreole oko svjetlosti?

Ovaj fenomen spada pod kategoriju sfernih odstupanja i to je samo jedan od više dokaza da je ljudsko oko optički nesavršeno. Tokom dana zjenica se skuplja i ostavlja veoma mali otvor kroz koji prolazi svijetlost. Tada svijetlost pada samo na centar sočiva. Međutim, kada padne noć, zjenice se šire i oko koristi mnogo veću površinu sočiva. A što se veća površina sočiva koristi, to je slika nesavršenija. Dakle, kada pogledate direktno u svijetlost (na primer, u sunce) ili kada noću gledate u svijetiljku, vi oko izvora svijetla vidite krugove – jer je vaše sočivo okruglo.

Skoro svi vide ove obruče oko izvora svijetlosti. Ako ste ih oduvijek vidjeli, onda nema potrebe da se brinete. Međutim, ako je ovo nešto što je nedavno počelo da vam se dešava, trebalo bi da se obratite ljekaru. Ovakve pojave mogu da budu prvi znaci promjene na sočivu ili katarakte.

Zašto nas boli sa strane kada trčimo?

Vjerovatno ste iskusili ove bolove sa strane abdomena, do kojih uglavnom dolazi usred trčanja ili jakog smijanja. Ako ste mislili da je to nešto opasno, dozvolite da vas razuvjerimo – ovo se dešava gotovo svima i sasvim je normalno. Trčanje i smijanje su aktivnosti koje imaju barem jednu zajedničku stvar – naprezanje dijafragme.

Kada se jako smijjete, udišete puno vazduha, širite pluća i tako gurate dijafragmu dolje. Ali u isto vrijeme vaši stomačni mišići rade i guraju dijafragmu gore. Sve to se, naravno, dešava puno puta u minutu dok se jako smijete. Ova kompresija dijafragme, koja se ponavlja puno puta, može da dovede do spazma mišića i bola.

Isto se dešava i tokom trčanja. Ponekad se dešava da se smijete mnogo, pa pored bola sa strane stomaka, krene da vas boli i desna ruka. Ako vam se ovo nekad desilo, onda znate da ovo može da bude prilično traumatično iskustvo – jer simptomi djeluju kao srčani udar. Međutim, u pitanju je samo grč, jer isti nerv koji se nalazi u dijafragmi dolazi i do desne ruke. Kako biste ovo izbjegli, pokušajte da se smijete u prekidima. Između dva napada smijeha napravite pauzu sa dva duboka uzdaha. I pokušavajte da izbjegavate velike obroke prije trčanja ili smijanja.

Izvor:zenablic.rs