Ljudi se povezuju sa tijelima, a kao što znamo, tijela umiru. Međutim, nova naučna teorija smatra da smrt nije finalan dođajaj, piše Robert Lanca, stručnjak za naprednu tehnologiju ćelija na svom blogu.
Jedan od dobro poznatih aspekata kvantne fizike jeste da određena opažanja ne mogu apsolutno biti predviđena. Umjesto toga, postoji čitav niz mogućih opservacija, svako sa različitom vjerovatnoćom.
Jedno učestalo objašnjenje, interpretacija „mnoštva svjetova“, tvrdi da svaka od ovih mogućih opservacija korespondira sa drugačijim univerzumom (multiverzum).
Nova naučna teorija nazvana biocentrizam malo je pročistila ove ideje. Postoji beskonačan broj univerzuma, i sve što vjerovatno može da se desi, dešava se u njima. Smrt ne postoji u pravom smislu u ovim scenarijima. Svi mogući univerzumi postoje u isto vrijeme, bez obzira na to šta se u njima dešava.
Iako su naša tijela predodređena da budu uništena, osjećaj života – „Ko sam ja?“, je zapravo fontana energije od 20 vati koja kontroliše mozak. Međutim, ova energija ne nestaje nakon smrti. Jedan od najpouzdanijih aksioma nauke jeste da energija nikada ne umire – ona ne može biti ni stvorena ni uništena.
Da li se ova energija prenosi sa jednog svijeta na drugi?
Sudeći po biocentrizmu, prostor i vrijeme nisu tvrdi objekti kakvim ih smatramo. Ukoliko mahnete rukom kroz vazduh – ukoliko uklonite sve, šta je ostalo? Ništa.
Ista stvar može se primijeniti i na vrijeme. Mi ne možemo da vidimo ništa kroz kosti koje okružuju naš mozak. Sve što vidimo i osjećamo trenutno je vrtlog informacija koji se dešava u našoj glavi. Prostor i vrijeme samo su alati koje koristimo kako bi sve povezali.
Smrt ne postoji u vanvremenskom i besprostornom svijetu.
Na samom kraju, čak je i Albert Ajnštajn priznao: „Moj stari prijatelj napustio je ovaj čudan svijet ispred mene. To ne znači ništa. Ljudi poput nas znaju da je razlika između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti samo tvrdoglavo uporna iluzija“.
Besmrtnost ne znači neprestano postojanje u vremenu bez kraja, ona je smještena van vremena.
Izvor (Nezavisne novine)