U narodu se vjeruje da svako treba da zamisli želju kad ugleda zvijezdu padalicu, a to je zapravo redovna astronomska pojava koja se svake godine javlja u ovo vrijeme.

Crnogorsko astronomsko društvo “Podgorica” večeras će organizovati osmatranje neba, jer se očekuje maksimum meteorskog roja i kiša meteorita dvostruko intenzivnija od uobičajene.Tokom obje astronomske noći, prisutni će moći da zavire u nebo i kroz tri teleskopa i da vide neke od nebeskih tijela našeg Sunčevog sistema kao i da pogledaju seriju slajdova udaljenih galaksija i dubokog svemira, koji su snimljeni sa teleskopa “Habl”. Zainteresovani za odlazak u Viluse se mogu prijaviti na mejl društva: [email protected].

Društvo raspolaže s pet teleskopa raznih veličina, a do kraja godine se očekuje i nekoliko novih.

O posebnostima ovogodišnjih Perzeida i uticaju gravitacije Jupitera na njihovu stazu za agenciju Anadoliju govorio je voditelj Planetarija Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu Antom Radonićem. 

Najbolje vrijeme za posmatranje Perzeida biće između 11. i 13. augusta, od četvrtka do subote, iako se ti meteori u manjoj mjeri pojavljuju od 23. jula do 22. augusta. 

Zemlja u ovom periodu prolazi kroz oblak sitnih čestica i biće moguće vidjeti nekoliko desetina tih čestica u jednom satu, i to u idealnim uslovima.

Idealni uslovi su, kaže Radonić, dobra vidljivost, tamno nebo, pozicija za posmatranje izvan grada i daleko od gradske svjetlosti te čista atmosfera da bi se mogli vidjeti i meteori slabijega sjaja. 

Posmatranje neba od pola noći do svitanja daće veći broj uočenih Perzeida. Meteori se posmatraju golim okom, gleda se cijelo nebo, stoga treba izabrati mjesto sa pogledom na sve strane svijeta. 

”Jer, iako ti meteori dolaze iz pravca sazvežđa Perzej, mogu se pojaviti na bilo kojoj strani“, kaže Radonić. 

”Zemlja prolazi kroz stazu kojom se kreću čestice zaostale od kometa Swift-Tuttle, kometa koji je vjekovima prolazio ovim dijelom Sunčevog sistema, tako da su se čestice raspršene sa jezgra kometa rasprostle po cijeloj stazi. Nemoguće je predvidjeti gdje je njihova gustoća najveća“, poručuje Radonić, inače stručnjak za astronomiju i astronautiku. 

Čestice koje će izgarati su velike do nekoliko milimetara, rijetke su do centimetra u prečniku i nema većih komada koji bi stigli do površine zemlje.

Te male čestice vrlo brzo sagore u atmosferi Zemlje, poručuje Radonić. 

Meteori koji su nastali od većih čestica su jako sjajni i ostavljaju jonizirani vazduh sličan dimu koji ostane neko vrijeme u atmosferi, a većina ih izgara od 100-tinjak do ispod 80 kilometara visine. Toliko su mali da se ne mogu vidjeti niti radarom. 

Kometa Swift-Tuttle obiđe Sunce jednom u 130 godina, zadnji put je primijećena 1992. godine, a ponovo će biti tek u sljedećem stoljeću u ovom dijelu Sunčevog sistema.

Radonić pojašnjava kako većina kometa ima pravilnu stazu u obliku izdužene elipse. 

”Upravo prije 22 mjeseca, planeta Jupiter je prošla nedaleko od staze ove komete. Vjeruje se da su ove sitne čestice, uslijed djelovanja gravitacije Jupitera, skrenule sa uobičajene staze preko milion kilometara. Mogući efekat je da će grupa čestica biti bliže Zemljinoj stazi, što bi se možda moglo vidjeti po većem broju Perzeida“, najavljuje Radonić. 

Očekivani mogući maksimum meteora je 12. avgusta u sedam sati ujutro, kada je u našim krajevima već dan.