Tim istraživača sa Sejnt Endrjuz univerziteta uspio je da aktivira ovaj osjećaj u laboratorijskim uslovima i učinili da nešto spontano i nepredvidivo postane malo predvidivije.

Oni su ovo uspjeli tako što su malo izmijenili trik kojim neurolozi koriste kako bi usadili lažna sjećanja u umove ljudi.

Trik uključuje recitovanje liste povezanih riječi kao što su krevet, jastuk, noć i san iz kojih je izostavljena ona najvažnija koja ih sve povezuje – u ovom slučaju, san.

Od učesnika se potom traži da ponove te riječi i vrlo često se dešava da se mnogi od njih kunu da su čuli i „san“ među njima.

Eto, sada znate kako da nekome usadite lažno sjećanje, ali to ipak nije baš isto kao i deža vi, pa su naučnici morali da ovaj metod malo izmijene.

U prvom dijelu eksperimenta kada su učesnicima govorene povezane riječi, istraživači su ih pitali da li su čuli riječ koja počinje na „s“. Pošto nisu, njihov odgovor je bio „ne“.

Kasnije, kada je od njih traženo da se prisjete riječi, od ranije su znali da nisu čuli riječ na „s“, ali u isto vrijeme, lažno sjećanje na san im je bilo usađeno, pa im je riječ nekako bila poznata.

Primjenjivanjem ove tehnika naučnici su pratili i šta se dešava u mozgovima učesnika. Krajnje interesantno, iako je tehnika uključivala vježbanje memorije i učesnici su dobili lažno sjećanje, djelovi mozga koji su povezani sa sjećanjem nisu pokazali aktivnost prilikom skeniranja.

Suprotno očekivanju naučnika, aktiviran je prednji dio mozga koji je povezan sa donošenjem odluka.

Kakve sada veze donošenje odluka ima sa osjećajem da smo nešto već doživjeli?

Naučnici sumnjaju da taj osjećaj izaziva mozak koji prolazi kroz svoju memoriju i šalje signal da postoji neka vrsta greške – imam osjećaj da sam ovo već doživio, ali nemam nikakvo sjećanje na to.

Baš kao što nam mozak „poludi“ kada se vozimo kolima jer dio nas misli da se krećemo, a dio da mirujemo – konflikt koji vrlo često može da izazove fizičku reakciju – konflikt do kog dolazi kada mislimo da imamo određeno sjećanje, ali ga zapravo nemamo, stvara potpuno drugačiji osjećaj, tačnije, konflikt u mozgu.

„Ovi rezultati ukazuju na to da u mozgu dolazi do rješavanja određenih konflikata svaki put kada doživimo deža vi“, smatra Stefan Kuler sa Univerziteta Zapadni Ontario koji nije bio uključen u ovo istraživanje.

Ipak, da budemo jasni, istraživanje je sprovedeno na jako malom broju ljudi i tek se čeka mišljenje drugih stručnjaka, kao i veća, ozbiljnija istraživanja na ovu temu.

Bez obzira na sve, u pitanju je prilično intrigantan početak koji nas vodi drugačijim putem od dosadašnjeg mišljenja da deža vi ima veze sa posebno jakim lažnim sjećanjima. U pitanju je nešto znatno kompleksnije.

Sa druge strane, ovaj osjećaj može biti i veoma pozitivna stvar jer signalizira da je sposobnost mozga da provjerava naša sjećanja u savršenom redu, ali i prilično nezgodan jer mnoge može da učini paranoičnim.

24sata.rs