U intervjuu za "Dojče vele" (DW) na pitanje da li ima utisak da "evropska ideja nije više toliko omiljena kao nekad", Leta kaže "apsolutno".

"Ljudi su manje oduševljeni Evropom, a posljedica je da političari vjeruju da bi zarad glasova i oni isto tako morali da manje budu oduševljeni idejom Evrope. To znači da će biti sve manje evropskih integracija. Znate, postoje mnoge oblasti za koje ne postoji nacionalno rješenje: problemi poput borbe protiv terorizma ili odnosa prema migracionim strujama. To su doduše odvojene teme, ali zajedničko im je jedno: za obje nam je potrebno evropsko rješenje. Bez evropskog odgovora mi nemamo snažan odgovor, imamo samo političku neslogu. To je razlog zašto su populističke partije danas tako visoko kotirane. Ne postoji jasno rješenje za probleme ljudi i građani zato reaguju", rekao je Leta.

Na pitanje da li je zabrinut zbog predstojećih izbora u više evropskih zemalja, kao na primer u Francuskoj, Leta je kazao da se "sljedeće godine održavaju izbori u Njemačkoj i u Francuskoj, najvjerovatnije i u Španiji".

"Ako tome dodamo još i referendum u Italiji, imamo pred sobom 12 mjeseci tokom kojih bi političari četiri velike zemlje evrozone morali da stanu iza politike koju vode. Jer ako budemo i dalje mislili da moramo da sačekamo nacionalne izbore, onda bismo stalno nešto čekali, a, iskreno govoreći, ja mislim da evropski problemi ne mogu da čekaju 12 mjeseci. Mi smo već u procesu dezintegracije. I ako budemo čekali na izbore u Španiji, Francuskoj i Njemačkoj u septembru 2017, strahujem da u septembru 2017. više neće biti Evrope", rekao je Leta.

O nedavnoj izjavi premijera Italije Matea Rencija da bi Bregzit mogao da bude šansa za Evropu i za privredu u Evropi, Leta smatra da je Renci "s pravom rekao da smo svi bili protiv Bregzita".

"Ali, kao što je Tereza Mej rekla 'Bregzit znači Bregzit'. Ujedinjeno kraljevstvo ne može više da ostane na brodu i mi bismo morali ponovo da pregovaramo sa Velikom Britanijom. Sve ovo bi bila šansa kada bi 27 članica, a posebno 19 članica evrozone, dobro promislile o Evropskoj uniji i počele ispočetka. Što bi se na latinskom reklo 'ex malo bonum', ili svako zlo za neko dobro. Bregzit je nešto veoma loše, ali mi moramo to da iskoristimo kao šansu za novi početak", ocijenio je Leta.

Na konstataciju DW da "Evropska unija ima gomilu problema" i pitanje "da li u nekom smislu EU ostavlja Italiju samu sa svojim problemima", poput izbjegličke krize, Leta smatra da "problem nije u tome da jedna zemlja u određenom trenutku sama brine o svojim problemima".

"Uzmite Nemačku kao primjer. Zar se Njemačka, prije nekoliko mjeseci kada je primila stotine hiljada izbjeglica, a ostatak Evrope nije uradio svoj dio posla, nije osjetila kao ostavljena od svih. Ovdje je riječ o principijelnoj stvari. Ja u EU ne vidim jasan pristup rješavanju izbjegličke krize. Mi rješavamo problem za problemom, ali ne razvijamo strategiju. Moramo da razvijemo neophodne instrumente kako bismo prebrodili izbjegličku krizu, isto kao što smo to radili tokom krize eura", rekao je bivši italijanski premijer.

On je podsjetio da su u EU tada samo izmijenili sporazume i uveli Evropski stabilizacioni mehanizam (ESM).

"Upravo takva vrsta akcije nam je potrebna u izbjegličkoj krizi. Morali bismo da napravimo nekoliko izmjena u sporazumima, kojima bismo harmonizovali odnos prema izbjeglicama, uspostavili zajedničku obalsku stražu i graničnu zaštitu. Takve mjere bi trebalo da preduzmemo", ocijenio je Leta.