Direktorica Direktorata za zaštitu životne sredine Ivana Vojinović kazala je tim povodom da je zadovoljna napretkom koji je ostvaren u procesu EU integracija u poglavlju 27 Životna sredina i klimatske promjene.

"Kao rezultat kvalitetne komunikacije sa Evropskom komisijom, tekuća faza procesa EU integracija uspješno je zaokružena u julu usvajanjem Nacionalne strategije za poglavlje 27. Time je Crna Gora zaokružila proces ispunjavanja mjerila za otvaranje ovog poglavlja i očekujemo njegovo skoro otvaranje", kazala je Vojinović za Pobjedu.

Ona je uvjerena da poglavlje 27, iako najzahtjevnije, neće predstavljati prepreku u procesu EU integracija.

Rješavanje ekoloških i komunalnih problema, kako je istakla, preduslov je ukupnog ekonomskog razvoja države.

“Ispunjavanjem svih aktivnosti koje su obuhvaćene u poglavlju 27, eliminisaće se dugogodišnji ekološki problemi. Biće riješen problem zagađenja vazduha u kritičnim gradovima, posebno Pljevljima. U oblasti upravljanja otpadom, kao gorućoj oblasti kada je riječ o zaštiti životne sredine u Crnoj Gori, biće uspostavljan sistem koji se bazira na: selekciji, prevenciji, reciklaži i ponovnoj upotrebi otpada” kazala je Vojinović.

 Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Ervin Spahić kazao je Dnevnim novinama da je tokom proteklih 25 godina urađeno dosta ali da se mora još mnogo raditi.

 "Napravljene su velike revizije krivičnog zakonodavstva u kome se ugrožavanje segmenata životne sredine tretira kao krivično dj elo", kazao je Spahić za DN.

Kako kaže, nisu zadovoljni jer je i dalje veoma malo  postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Crnoj Gori, a veliki problem predstavlja i otpad, jer imamo samo dvije sanitarne deponije.

Rješavanje svih ekoloških problema u Crnoj Gori, kaže, iziskuje veliki novac, a prema nekim procjenama za to je potrebna milijarda i po eura.

Da bi Crna Gora bila ekološka država, to nije samo problem državne institucije iako jeste prevashodno njih, već je, smatra Spahić, to problem i svih građana.

"Ekološka Crna Gora se mora braniti od čovjeka kao jedinog svjesnog bića na planeti. Zato se mora puno raditi na edukaciji djece još u vrtićima i osnovnim školama da bi zaista svijest o tome da se mora očuvati životna sredina u kojoj boravimo i živimo bila na visokom nivou", ocijenio je Spahić.