Za razliku od bolesti koje imaju specifičan uzrok i prepoznatljive simptome, neka stanja su tek niz znakova, simptoma i medicinskih problema koje smatramo "normalnim". Ali, iz njih se često kriju vrlo podmukle bolesti.

Neke su očigledne, ali neka stanja se razvijaju polako, pa ljudi obično ne primjete da se bolest pojavila sve dok ne bude prekasno. Zbog toga je važno redovno odlaziti na preglede i obavijestiti ljekara čak i o malim promjenama koje osjećate.

Evo na šta posebno treba obratiti pažnju.

Nizak nivo vitamina D
Iako možda nećete primjetiti da se dešava nešto opasno, ako vam je nivo vitamina D duže vrijeme ispod 30 ng/ml, to može doprinjeti razvoju srčanih bolesti, dijabetesa, nekih vrsta raka, kao i multiple skleroze. Vitamin D pomaže i u apsorpciji kalcijuma, pa manjak loše utiče i na vaše kosti.

Nivoi niži od 20 ng/ml mogu se smatrati manjkom. Srećom, provjera i nadoknada vitamina D su jednostavni. Ne bježite panično od sunca i vaše tijelo će stvoriti dovoljno vitamina D samo od sebe. Ako imate ozbiljan manjak, to možda treba da nadoknadite dodacima ishrani.Stanje ponovno provjerite za nekoliko mjeseci.

Hipotireoza
Štitna žlijezda reguliše metabolizam i niz ključnih sistema i procesa. Kod nedovoljno aktivne štitne žlijezde ne proizvodi se dovoljno hormona (TSH) i tijelo ne funkcioniše kako treba. Simptomi hipotireoze, kao što su umor i netolerancija na hladnoću, lako se mogu previdjeti jer su suptilni i mogu se pojavljivati postupno. Usporena štitna žlijezda može da dovede do gojenja, bolesti srca, visokog holesterola, neplodnosti, depresije i oštećenja nerava. Ako sumnjate na ovo stanje, provjerite nivoe TSH u krvi. Na redovne preglede treba krenuti od 35. godine, a na kontrolu svakih pet godina.

Dijabetes tipa 2
Ako vaše tijelo ne proizvodi dovoljno insulina koji razgrađuje glukozu, razvija se dijabetes. On se često javlja postupno jer se proizvodnja insulina u gušterači usporava. Dijabetes može da ošteti oči, srce, bubrege i nervne završetke. Od aprila 2009. ljekari najviše preporučuju test A1C, koji mjeri prosječni nivo glukoze u krvnim sudovima. Ako ste gojazni ili imate porodičnu istoriju dijabetesa pobrinite se da prvo testiranje obavite s 45 godina.

Povišen krvni pritisak - hipertenzija
Zbog starenja i rizika kao što su porodična istorija bolesti i prekomjerna tjelesna težina, pritisak može da postane previsok. Eventualne komplikacije uključuju srčani udar, moždani udar i bolesti bubrega.

"Kao kardiolog znam da pacijenti mogu da imaju asimptomatske hipertenzije godinama prije dijagnoze. To naglašava važnost godišnjih sistematskih pregleda, čak i ako se osjećate zdravo", kaže doktor Melisa Kong. Imajte na umu da je normalni pritisak oko 120/80 mmHg.

Visok holesterol
Bilo to zbog loše ishrane ili genetike, povišen nivo lošeg holesterola u krvi može da zapuši arterije, što dovodi do lošeg protoka krvi u vitalne organe, kao što su srce i mozak. Na kraju, to može da izazove srčani ili moždani udar.
Međutim, visoki nivoi holesterola ne mogu se osjetiti. Zato treba odlaziti na rutinske preglede krvi. Ako je holesterol visok, ljekar će vam vjerovatno preporučiti vježbe i promjenu načina ishrane kao početno liječenje, a zatim vas poslati na kontrolni test. Kod opasnijih nivoa holesterola propisaće vam i lijekove.

Fibromialgija
Fibromialgija je hronično stanje ili bolni sindrom koje karakteriše bol u mišićima, ligamentima i tetivama, praćen umorom. Karakteristične su i određene tačke u tijelu koje su vrlo bolne na dodir. Većina ljudi osjeća umjeren do jak umor, ima smetnje pri spavanju, osjetljivi su na dodir, svijetlo i zvuk i imaju kognitivne smetnje. Ali, fibromialgiju je teško dijagnostifikovati jer ne postoji test za ovaj poremećaj. Ljekari dolaze do dijagnoze isključujući druge moguće bolesti, tako da mogu da prođu godine prije nego što saznate u čemu je problem. Iako fibromialgija nije opasna po život, tu je trošak zbog nedovoljne efikasnosti i mentalni pritisak. Faktori rizika uključuju pojavu bolesti u porodici, prisutnost reumatskih ili zaraznih bolesti (Lajmska bolest), neki traumatski događaj, kao što je saobraćajna nesreća.

Anemija
Kako se broj crvenih krvnih zrnaca polako smanjuje, javljaju se suptilni simptomi, poput umora. Budući da crvena krvna zrnca prenose kiseonik, ovaj nedostatak kiseonika može da ošteti organe i poveća rizik za srčani udar.
Obavestite ljekara ako ste često umorni, pogotovo ako imate teške menstruacije ili crevni poremećaj, poput Kronove bolesti ili celijakije. Doktor će provjeriti krv i preporučiti terapiju.