Omaž poznatom reditelju doveo je u Crnu Goru njegovu kćerku Branku Papiću, koja je izrazila veliko zadovoljstvo što je Crnogorska kinoteka organizovala manifestaciju u čast njenog oca i što će imati priliku da vidi filmove koji se nažalost u Hrvatskoj ne mogu emitovati zbog neriješenih distributerskih prava.
Krsto Papić je bio izuzetan autor koji pripada zajedničkom kulturnom nasljeđu Jugoslavije i kojeg ne treba naročito svojatati uvažavajući njegovo crnogorsko porijeklo, primijetio je Andro Martinović, urednik filmskog programa Kinoteke.
- On je pripadao zajednici široj od svake nacionalne zajednice - zajednici zaljubljenika u film. Ovaj omaž pruža priliku da pogledamo reprezentativni presjek Papićevog rada i sagledamo poetički i etički integritet poznatog i često nagrađivanog filmskog autora. Nažalost, njegovim odlaskom prinuđeni smo da sagledamo njegov autorski rukopis samo kroz njegova ostvarenja - kazao je on ističući da je Kinoteka samo nekoliko dana pred vijest o smrti Krsta Papića dobila kopije njegovih filmova.
Istoričar kinematografije i filmski kritičar Danijel Rafaelić je istakao da je Papić imao razloga da bude i te kako ponosan na sebe, na obje zemlje kojima je pripadao, kao i na svoj cjelokupan opus.
- Krsto Papić je bio čovjek koji je nehotice spojio nekoliko svjetova, koji je obogatio kulturu gdje god se pojavljivao i oplemenio je svojim riječima i djelima. On je spajao najbolje od crnogorske i hrvatske kinematografije, ali i spajao naš prostor sa svijetom. To je čovjek koji je jednako uspješno režirao film sa Miodragom Krivokapićem i Orsonom Velsom. On je jednako znao da organizuje premijeru u Tuškancu, kao i na slapovima Nijagare. On je čovjek koji je spajao kulture i ljude. On je bio čovjek rijetkog formata koji je film promišljao svjetski, njemu naši uski okviri nisu bili po mjeri ni po volji - kazao je Rafaelić izražavajući mišljenje da je Krsto Papić dijelio poetiku sa Vladimirom Visockim, koji je o Crnoj Gori napisao da je to zemlja „planina, u kojoj more njiše svojom glavom”.
Omaž Krstu Papiću u Crnogorskom narodnom pozorištu počeo je filmovima „Život sa stricem” i „Lisice”, nastavljen je sinoć projekcijom ostvarenja „Izbavitelj” i „Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj”, a završava se večeras dokumentarnim filmovima „Halo Minhen”, „Kad te moja čakija ubode”, „Čvor”, „Nek’ se čuje i naš glas”, „Specijalni vlakovi” i „Mala seoska priredba”.
Dug države prema talentima
Sjećanje na Krsta Papića podstaklo je direktora Kinoteke, reditelja Branka Baletića, da podsjeti društvo Crne Gore da ima obavezu da čuva zaostavštinu koju su stvarali i stvaraju autori crnogorskog porijekla. On je zatražio od vlasti da jača kulturne institucije i brine o mladim talentovanim ljudima.
- Samo u Zagrebu su djelovali oskarovac Duško Vukotić, Bulajić, Papić, u Beogradu Vlatko Gilić, čiji se dokumentarci prikazuju na svim akademijama u svijetu, zatim Kokan Karonjac. Milo Đukanović, Zdravko Velimirović. Da ne pominjem Živka Nikolića, koji je snimao u Crnoj Gori ali sa producentima sa strane, pa Botu Nikolića, Vuksana Lukovca, svih onih majstora koji su proslavili crnogorsku kinematografiju. Najvažniji glumci u jednom trenutku velike jugoslovenske kinematografije bili su Slobodan Cica Perović, Pavle Vujisić, Slobdan Aligrudić, zatim Janketić, Krivokapić, Petar Božović, sve do Lauševića. Sva ta imena su iz Crne Gore. Dužni smo da talentovanim ljudima omogućimo da svoje prve korake naprave u Crnoj Gori, pa poslije putevi su široki. Znam da bi to tražio Papić - poručio je Baletić.
(Izvor:Dan)
