Naučnici decenijama bezuspješno pokušavaju da nađu relevantne dokaze da vitamini i dodaci u ishrani značajno doprinose zdravlju, a najnovija istraživanja su čak pokazala da neki vitamini mogu biti štetni.

Nekoliko njih se dovodi u vezu sa povećanjem broja oboljelih od određenih vrsta raka, dok se za druge smatra da povećavaju opasnost od nastanka kamena u bubregu.

Veliko istraživanje, koje je juče objavljeno, međutim, pokazuje da se navika gutanja vitaminskih preparata u SAD nije značajnije mijenjala u posljednjih deset godina, uprkos novim saznanjima.

Pogledajte koje bi vitamine i suplemente trebalo da uzimate, a koje da izbjegavate.

Multivitamini:

Preskočite ih - sve što vam je potrebno dobićete uravnoteženom ishranom. Decenijama se smatralo da su multivitaminski preparati od ključnog značaja za opšte zdravstveno stanje: vitamin C jača imunuitet, vitamin A čuva vid, vitamin B daje energiju.

Pored toga što svih tih sastojaka ima u namirnicama koje jedete, studije ukazuju na to da unošenje prevelikih količina može da bude štetno. Velika studija objavljena 2011, u kojoj je tokom 25 godina učestvovalo oko 39.000 starijih žena, pokazala je da su žene koje duže uzimaju multivitaminske preparte izložene većoj opasnosti od smrti nego one koje ih nisu uzimale.

Vitamin D:

Uzimajte ga - jača kosti i nema ga u mnogo namirnica.

Iako ga nema u većini namirnica, vitamin D je veoma važan sastojak koji jača kosti tako što doprinosi apsorpciji kalcijuma. Izlaganje sunčevoj svijetlosti takođe pomaže organizmu da ga proizvede, ali zimi te svijetlosti nema dovoljno.

Nekoliko novijih istraživanja pokazalo je da su ljudi koji su uzimali vitamin D u prosjeku živjeli duže od onih koji nisu.

Antioksidansi:

Preskočite ih - pretjerano konzumiranje može da izazove određene vrsta raka.
Vitamini A, C i E su antioksidansi koji se u različitim oblicima nalaze u mnogim vrstama voća, naročito u bobičastim plodovima, i povrća, i smatralo se da štite od raka.

Studije, međutim, pokazuju da pretjerano konzumiranje antioksidanasa može biti štetno. Muškarci pušači koji su redovno uzimali vitamin A češće su obolijevali od raka pluća nego oni koji ga nisu pili. U studiji iz 2007, koja je analizirala nekoliko vrsta preparata antioksidanasa piše: "Primjena beta karotina, vitamina A i vitamina E može da doprinese povećanju smrtnosti."

Vitamin C:

Preskočite ga - vjerovatno vam neće pomoći da izliječite prehladu, bolje jedite citruse.

Čitav niz istraživanja je pokazao da je pomama za vitaminom C - koju je izazvao hemičar Linus Poling 1970-tih godina kada je preporučio dnevni unos od oko 2.000 miligrama, a najmanje 200-250 miligrama dnevno - zapravo neosnovana i da vitamin C nimalo, ili gotovo nimalo ne doprinosi spriječavanju prehlade. Štaviše, pretjerane doze od 2.000 miligrama i više povećavaju rizik od kamena u bubregu.

Prema tome: trudite se da unosite vitamin C kroz ishranu. Jagode su veoma bogate ovim vitaminom!

Vitamin B3:

Preskočite ga - bolje jedite tunjevinu, cveklu i losos!

Godinama smo slušali da je vitamin B3 dobar za sve: od Alchajmerove bolesti do bolesti srca. Naučnici, međutim, odnedavno apeluju na ljekare da ne pretjeruju kada prepisuju preparate ovog vitamina.
Sveobuhvatna studija iz 2014, u kojoj je učestvovalo više od 25.000 srčanih bolesnika, pokazala je da dugotrajno konzumiranje vitamina B3 kako bi se povećao nivo “dobrog”, HDL, holesterola, ne smanjuje učestalost infarkta, moždanog udara i smrti. Povrh svega, dugotrajni konzumenti suplemenata B3 češće su obolijevali od infekcija, problema s jetrom i unutrašnjeg krvarenja nego oni koji su uzimalo placebo.

Probiotici:

Preskočite ih - nauka još nije dovoljno napredovala da bi značajnije uticali na zdravlje, bolje uzmite kisjelo mlijeko ideja je jednostavna: podstaći razvoj biliona korisnih bakterija u našim crijevima. Međutim, primjena zamisli u praksi ipak je malo složenija. Efekti probiotika za sada veoma različiti. Ponekad pomažu, ponekad ne. Zbog toga bolje popijte jogurt umijesto da skupo plaćate preparat.

Cink:

Uzimajte ga - to je jedan od rijetkih sastojaka koji mogu da skrate trajanje prehlade

Za razliku od vitamina C, za koji se pokazalo da ni najmanje ne doprinosi sprječavanju ili liječenju prehlade, cink očigledno skraćuje trajanje simptoma.

Prehlađeni ljudi koji su počeli da uzimaju preparate cinka brže su ozdravili i imali su blaže simptome od ljudi koji su uzimali placebo, pokazuje istraživanje iz 2011.

Vitamin E:

Preskočite ga - pretjerano konzumiranje povećava rizik od određenih vrsta raka, bolji je spanać!

Antioksidans vitamin E popularizovan je kao supstanca koja navodno štiti od raka, ali je studija iz 2011. pokazala da rizik od raka prostate veći kod muškaraca koji uzimaju vitamin E nego kod učesnika koji su uzimali placebo.

Previsoke doze vitamina E znače i veći rizik od smrti, zaključak je studije iz 2005. Prema tome, ako želite da unesete vitamin E, napravite salatu od svježeg spanaća. Tamnozeleno povrće je bogato ovim vitaminom.

Folna kiselina:

Uzimajte je ako ste trudni i ako želite da zatrudnite.

Folna kiselina je vitamin B koji organizam koristi za proizvodnju novih ćelija. Stručnjaci preporučuju ženama koje žele da postanu majke oko 400 mikrograma folne kiseline dnevno zato što je njihovom organizmu potrebno više ove supstance kada u utrobi nose fetus.

Nekoliko većih istraživanja pokazalo je da suplementi folne kiseline prije i tokom trudnoće smanjuju opasnost od oštećenja neuralne cijevi, ozbiljnog i smrtno opasnog oštećenja mozga, kičme ili kičmene moždine novorođenčeta.

Kurir.rs