Sveti Georgije pogubljen je 303. godine. Bio je Hristov vojnik koji je odbio poslušnost caru Dioklecijanu, velikom progonitelju hrišćana, izjavivši da se ne plaši da umre za svoju vjeru.

Propovijedao je novozavjetnu vjeru i, prema predanju, čak je i carevu ženu Aleksandru uspio da preobrati u hrišćanstvo. Oboje su osuđeni na smrt odsijecanjem glave, a predanje kaže da je carica preminula prije izvršenja carske naredbe.

Na pravoslavnim ikonama i srednjovekovnim freskama Sveti Đorđe je predstavljen kako na konju, u vojvodskom odijelu sa krstastim mačem ubija aždaju koja je simbol paganske vjere, dok se na ikonama za praznik Đurđic predstavlja kao pješak u stojećem stavu sa kopljem ili mačem u ruci.

U pravoslavnim manastirima Sveti Đorđe je prvi u redu svetih ratnika sa štitom i krstastim mačem.

Sveti Georgije je veoma poštovan i slavi se dva puta godišnje - kao praznik Obnovljenja hrama Svetog velikomučenika Georgija (Đurđic) i 6. maja kada se obilježava dan njegove smrti (Đurđevdan).

U bogoslužbenom kalendaru samo je Đurđevdan obilježen crvenim slovom, dok Đurđic ne spada u zapovijedne praznike iako je od velikog značaja za pravoslavnu crkvu.

Na liturgijama u hramovima pominju se stradanja Svetog Đorđa, čije su mošti po želji samog svetitelja prenesene iz Nikomidije u Lidu Palestinsku, u hram njemu posvećenom.

U vrijeme cara Konstantina hrišćani su sazidali hram Svetom Đorđu u Lidi Palestinskoj, a prilikom osvećenja hrama, prenijete se u i njemu sahranjene mošti sveca.

Oštra ili blaga zima pred nama

Prema narodnom vjerovanju, od 16. novembra, pa sve do 24. novembra vremenske prilike ukazaće nam kakva će biti predstojeća zima.

Naime, ako dani budu magloviti, zima će biti promjenljiva i maglovita, a ako bude vedro zima će biti oštra sa dosta mraza! Inače, po narodnom vjerovanju, dani od Đurđica (16. novembar) do Svetog Mrate (24. novembar) pokazuju kakva će biti zima.

Dani od Đurđica do Svetoga Mrate nazivaju se Mratinci ili Vučiji dani jer je sveti Mrata zaštitnik vukova.

U vrijeme mratinaca ništa se ne daje iz kuće, ne prede se vuna i ništa se ne pere. Krojači i obućari odmaraju, a žene ne rade ručne radove.

Kurir