On smatra da je ,,bavljenje psima rata“ koje - kako kaže - neki zovu dobrovoljcima, bilo skrajnuto i tek se sada, sa pominjanjem Aleksandra Sinđelića, opet vraća, da bi se i javnost i oni za nju zaduženi podsjetili koliko je tu još neodgovorenih pitanja.

Po Jovanoviću, to su prije svega pitanja broja ratnika.

"Pominjao se broj od sedamdesetak ljudi do deset puta manje pojedinaca kojima se po njihovom povratku u Srbiju započelo baviti Više javno tužilaštvo, a dodatno pitanje je dokle je bavljenje njima stiglo", kaže on.

Zakon o procesuiranju srpskih dobrovoljaca na inostranim ratištima (tačnije postojeći Krivični zakonik je dopunjen kaznom za ratnike) donijet je bez velike polemike i oponenata u srpskom parlamentu 10. oktobra 2014. godine - uz tadašnje ocjene poslanika Mehe Omerovića da ,,Srbija zakonom unapređuje svoj međunarodni kredibilitet“, ali i da su ,,ratnici i sami žrtve“...., da nanose štetu državi kao i da ,,po povratku sa ratišta predstavljaju bezbjednosni rizik“.

Iako je u pokušaj terorističkog čina u Crnoj Gori, prema navodima tužilaštva, uključen i medijski dosta eksponiran Aleksandar Sinđelić, koji je bio i borac u Ukrajini, on u Srbiji nije gonjen po pomenutom zakonu koji predviđa i do deset godina zatvora za ratovanje u inostranstvu.

Upravo, kako navodi Pobjeda, na ovom slučaju vidi se da se zakon ne primjenjuje, već ratnici svoje usluge slobodno pružaju u regionu kao da se radi o uobičajenom poslu.

Primjena zakona je imperativ za državne organe i treba da pored osude onih koji krše zakon, destimuliše sve koji eventualno razmišljaju o takvom angažmanu - rekao je za Pobjedu Dragan Šutanovac, bivši ministar odbrane Srbije (sada predsjednik Demokratske stranke).

Na pitanje na koji način država može da se bori protiv dobrovoljaca koji idu na strana ratišta i da li je postojeći zakon dovoljan, Šutanovac navodi:

"Teško da ijedna država na svijetu može da ima nadzor nad svim penzionisanim pripadnicima vojske, policije, službi, to je prosto nemoguće, jer bi se samo u Srbiji radilo o više od sto hiljada ljudi."

Jovanović ocjenjuje da je Srbija donošenjem zakona ,,principijelno reagovala na način koji se i očekivao od države koja je kandidat EU“. Međutim, za njega je problematičan različit medijski tretman za prekršioce zakona.

U javnosti, po medijima i portalima, mogao se zapaziti različit tretman prema onima koji taj zakon krše ratujući na strani ISIL-a i onih na strani pobunjenika u Istočnoj Ukrajini.

"Podsjećam da su u vrijeme dok taj zakon nije donijet - oni na Krimu, koji su ‘kontrolisali saobraćajnice’ ovdje bili gotovo idoli nekih medija i portala", kaže Jovanović.