EEA je u objavljenom izvještaju upozorila da je proces smanjenja emisije štetnih gasova suviše spor da bi se u potpunosti izbjegle "neprihvatljive posljedice" po zdravlje ljudi i životnu sredinu, a tokom 2013. godine čak 467.000 ljudi u 41 zemlji Evrope prerano je umrlo od tih posljedica.
Po riječima direktora EEA Hansa Brojniksa, vlade, kompanije i naučnici moraju "djelovati mnogo brže", jer je, kako je naveo, "neophodna suštinska transformacija energije i sistema ishrane".
U novom izvještaju EEA analizira se kvalitet vazduha u Evropi u periodu od 2000. do 2014. godine, a u istraživanju je učestvovalo više od 400 evropskih naučnih centara.
Oko 85 odsto stanovnika gradova bilo je 2014. godine izloženo povećanom stepenu zagađenja, koji je Svjetska zdravstvena organizacija ocijenila opasnim po zdravlje, dok je u 2013. godini prekomjernom zagađenju bilo izloženo 87 odsto gradskog stanovništva.
Kako se navodi u izvještaju, štetni gasovi mogu izazvati ili pogoršati kardiovaskularne i plućne bolesti kao što su infarkt ili respiratorna aritmija, ali i dovesti do raka.
Po procjeni EEA, prošle godine je od posljedica zagađenog vazduha prerano umrlo više od 430.000 ljudi u Evropi.
Evropski komesar za životnu sredinu Karmenu Vela rekao je da izvještaj EEA ukazuje na to da problem zagađenja mora ostati u prvom planu evropske politike.
Evropski parlament usvojio je danas direktivu o smanjenju zagađenja vazduha, koja se odnosi na emisiju štetnih gasova poput sumpor-dioksida i amonijaka i trebalo bi da doprinese poboljšanju zdravlja stanovništva za 50 odsto do 2030. godine.
Tom direktivom, kako je navela poslanica Evropskog parlamenta Džuli Gerling, koja je učestvovala u izradi nacrta, stvoren je pravni okvir za konkretno djelovanje u cilju smanjenja štetne emisije između 2020. i 2030. godine.
Beta/N1

Komentari