U zemlji na jugoistoku Azije u kojoj mogu proći godine prije nego što bude dozvoljeno legalno usvajanje, ljudi hiljade dolara daju prodavcima beba i korumpiranim službenicima koji im pomažu da djecu upišu kao da su njihova, piše Al Džazira.

Cijena bebe varira od 400 do 7.500 dolara, a vrijednost određuju rasa, boja kože, pol i težina.

- Što svjetlija koža, dečko - veća cijena. Tamnija koža, djevojčica - manja cijena. Tako se to radi - kaže Hartini Zainudin, aktivista za dječja prava u Maleziji koji spasava neželjene bebe.

Bebe koje se prodaju dolaze od različitih majki. Neke su siromašne radnice, migrantkinje kojima, po zakonu, nije dozvoljeno da imaju djecu u Maleziji. Drugima su majke Malezijke, uključujući i one koje su prinuđene da se odreknu svojih beba kako bi izbjegle stigmatizaciju zbog vanbračne trudnoće.

Kupci su često parovi bez djece koji očajnički nastoje da ih imaju i frustritani su zbog komplikovane procedure usvajanja u ovoj zemlji. Ipak, aktivisti kažu da neke bebe kupuju kriminalne organizacije koji odgajaju djecu za pedofile.

Al Džazira je sprovela četvoromjesečnu tajnu istragu tokom koje su otkrili kako se nalaze i prodaju bebe i potom mijenja njihov identitet. Taokđe su priložili i virtuelni model komunikacije s prodavcima beba.

Sajtovi i stranice na društvenim mrežama često nude djecu kojoj je potreban “topao dom”. Postovi variraju u zavisnosti od karakteristika djeteta, očekivanih medicinskih troškova, ali i takozvane “naknade za utjehu” koju bi trebalo platiti biološkoj majci.

- Bebu možete izabrati onlajn. U katalozima za prodaju bebe imate Malezijce, Kineze... to je kao supermarket - kaže Hartini.

Neki do ljudi koji stoje iza postova na društvenim mrežama su prodavci beba.

Nakon što su istraživači Al Džazire stupili o kontak on lajn, susreli su se sa ženom koja se predstavila kao Bonda, što na lokalnom jeziku znači majka. Ona je tvrdila da ima 78 trudnih Indonežanki širom Malezije. Poslala je foto katalog trudnih žena iz kojih kupci mogu da biraju. U katalogu su sadržani ime žene, posao i status trudnoće. Bonda je garantovala da majke svoju djecu nikada neće tražiti nakon prodaje.

- Imala sam posla s 1.000 Indonežanki i nikada nisu pitale šta će biti s njihvom djecom jednom kada ih se odreknu - rekla je.

Kazala je da bi koštalo do 2.500 dolara da se kupi beba i falsifikovani dokumenti. Ali bila je spremna da cijenu spusti i na 1.500 dolara.

Ako imate novac, sve možemo da uradimo

Reporteri Al Džazire su lako pronašli ženu koja je bila voljna da proda svoje nerođeno dijete. Filipinka u šestom mjesecu trudnoće nudila je svojg dječaka za 2.000 dolara plus troškove njenih mjesečnih pregleda i naknade za porođaj.

- Beba je zdrava i počela je da se mrda - rekla je trudnica reporterima koji su se predstavljai kao par koji ne može da ima djecu.

Žena je rekla da radi u Kuala Lumpuru, ali da joj je viza istekla. Migrantima nije dozvoljeno da dovode djecu u Maleziju, a njeno dijete rođeno u ovoj zemlji ne bi imalo državljanstvo.

Reporteri su je pratili na ultrazvučni pregled u privatnoj klinici. Žena je odmah rekla da je to klinika na kojoj mogu biti krivotvoreni dokumenti o rođenju, tako da bi potencijalni roditelji bili upisani kao biološki roditelji.

Kasnije su se susreli sa doktorom  koji je potvrdio da je takva usluga moguća. Njegova naknada? Pet hiljada dolara da obavi porođaj i obezbijedi falsifikovani izvod iz knjige rođenih. Rekao je i da je u mogućnosti da potencijane kupce poveže s trudnim Maležankama i strankinjama koje žele da prodaju bebe. Kineske bebe su najskuplje i košraju oko 7.500 dolara.

- Ako imate novac, sve možemo da uradimo - rekao je.

Ona se porodi a bebu prodaju. Tako je zarada utrostručena

Objasnio je da do izvoda dolazi zahvaljujući korumpiranim službenicima u kancelariji za registraciju beba. Na pitanje da li bi zvaničnici mogli da prave problem, doktor je rekao da je to radio mnogo puta i da nema razloga za brigu.

Ali, tvrdi se u potresnom istraživanju Al Džazire, i malezijsko tržište seksa je uočilo da je moguće zaraditi od prodaje djece, tvrdi antitrafiking NVO Tenaganita.

Aegile Fernandez, programski direktor te NVO navodi da su ranije seksualne radnice u slučaju da ostanu u drugom stanju imale običaj da pobace, a da danas namjerno ostaju trudne ili ih na to primoravaju njihovi makroi.

- Ona se porodi a bebu prodaju. Tako je zarada utrostručena - kaže.

On tvrdi da su neke žene dovedene u zemlju navodno zbog posla, ali da su držane zatočene, silovane a kasnije njihove bebe prodavane.

I dok neka djeca završe u dobrim domovima u kojima su željena te se, s obzirom na početak njihovoh života može reći i da su ima sreće, neke kupuju samo da bi ih zlostavljali.

- Te bebe kupuju kriminalne organizacije. Kada napune osam godina, koriste ih kao seksualne radnike za pedofile - objašnjava.

Fernandez ističe da vlasti malo toga čine kako bi zaustavili ovu stravičnu praksu i da imaju pristup kao da ih se to ne tiče.

Blic