Smještena u srcu evropskog distrikta u Briselu, nova zgrada "Evropa", čija je izgradnja prema procjenama koštala 321 milion eura, predstavlja prvi korak ka unapređenju izgleda sjedišta EU, uz novu pješačku zonu na Šumanovom trgu.

Zgrada je izgrađena sa idejom da se napravi prostor izdvojen od buke i gužve za lidere EU, rekao je arhitekta "Evrope" Filip Samen, prenio je EurActiv.com.

Gradnju zgrade u obliku jajeta pratile su kritike nakon što je bivši britanski premijer Dejvid Kameron rekao da predstavlja "tipičan nepotrebni trošak EU".

Sada je zgrada gotova i arhitekte kažu da je njen pravi značaj što će se tu okupljati lideri i ministri koji oblikuju budućnost EU.

"Trudili smo se da napravimo neku vrstu čaure", rekao je projekt menadžer za zgradu "Evropa" Stefan Manjet.

Prostorija za skupove lidera EU manja je i intimnija od one u zgradi "Justus Lipsius" koja se sada koristi za sastanke Evropskog savjeta i Savjeta ministara.

Projekat datira od 2004, kada su lideri EU odlučili da okončaju "putujući cirkus" održavanje sastanaka u zemlji koja je preuzela rotirajuće predsjedavanje EU.

Zatim je trebalo naći novi objekat jer zgrada "Justus Lipsius" nije bila podesna za sastanke velikog broja lidera.

Ubrzo nakon toga izabran je konzorcijum arhitekata, ali je izgradnja "čaure" počela tek u septembru 2011.

Svake godine organizuje se 6.000 sastanaka u različitim formatima, a Evropski savjet je sa prosječno četiri stigao do 8-9 skupova godišnje u prosjeku i rekordnih 12 u 2015, isključujući niz manjih sastanaka na marginama.

Stara zgrada nije podesna ni za multilateralne samite sa zemljama Afrike, Latinske Amerike i ASEAN, kojima u Briselu prisustvuje i po 90 delegacija.

Stara i nova zgrada biće povezane sa dva pješačka mosta i funkcionisaće kao jedan prostor. Zapravo će u novoj zgradi biti samo 250 kancelarija a najveći dio administracije Savjeta ostaće u zgradi "Justus Lipsius".

"Evropa" je bruto površine 70.646 kvadratnih metara, što je trećina površine zgrade "Justus Lipsius" i ima tri konferencijske sale, deset sala za sastanke i više prostora za predstavnike medija.

Arhitekte su za izgradnju spoljašnje kocke iskoristile stare hrastove prozore sa otpada širom Evrope. Da bi se napravila nova fasada, obnovljeno je 3.750 starih prozora i postavljeno u okvir od nerdjajućeg čelika. 

"Bio je to način da promovišemo recikliranje materijala ali i da ukažemo čast evropskom zanatstvu i kulturnom diverzitetu", istakao je Samen.

Unutrašnjost zgrade odlikuje se obiljem boja i to ne samo na plafonu i podu prostorije za sastanke, već i u drugim djelovima zgrade, poput liftova. Za to je zaslužan belgijski umjetnik Žorž Merant.

Jedan od zahtjeva Savjeta na arhitektonskom konkursu bio je da izbor materijala i dizajn budu u skladu sa principima održivog razvoja.

Savjet je zadovoljan rezultatom i zgrada "Evropa" biće veliki proizvođač solarne energije u Briselu, jer fotonaponski paneli pokrivaju cio krov.

Takođe zgrada ima sistem prikupljanja i skladištenja kišnice za sanitarne potrebe, a za osvjetljenje se koristi LED tehnologija.

Kako piše EurActiv.com, ironično je što će se 27 lidera EU preseliti u novu zgradu u vrijeme kada Uniju potresaju krize. S obzirom da će raspravljati o budućnosti EU, inspiraciju će evropski lideri možda pronaći u novom sjedištu bogatom bojama i neobičnog oblika.