Time je Finska prva zemlja na svijetu koja se zaista upušta u eksperiment o kojem se u mnogim zemljama samo razmišljalo. Cilj je da se u prvoj fazi vidi kako bezuslovna plata djeluje na ponašanje građana, prenosi N1.

Novac će dijeliti finska služba za socijalnu pomoć tamo poznata kao Kela, prenosi Dojče vele. Treba dodati da taj iznos za život u Finskoj nipošto ne znači da neko može lagodno da živi: prosječna plata je negde oko 3.400 eura, a to onda znači i da su troškovi života zastrašujuće visoki.

Ali, to nije ni smisao takvog temeljnog prihoda, objašnjava Marjuka Turunen koja je na čelu pravnog odeljenja Kele: „Mislimo da bi ovo mogao da bude odličan podsticaj da ljudi prihvate barem male i poslove na određeno vrijeme." Do sada su i nezaposleni veoma nerado prihvatali takve poslove jer su se bojali da će tako biti gurnuti na dno ljestvice ako se pojavi pravi posao, a onda je tu bio i problem poreza. Jer ako se taj prihod zbroji sa pomoći koju primaju, ponekad je ispadalo da im je u džepu ostajalo manje nego da uopšte ne rade.

U ovom konceptu je to drugačije: na bazični bezuslovni prihod se ne plaća porez, čak i ako nađu posao i zarade nešto povrh toga. „To će im dati finansijsku sigurnost. Mogu biti sigurni da će im ovaj novac stići na vrijeme. Šta će učiniti s njim, to je njihova stvar", objašnjava pravnica socijalne službe.

Učesnici se biraju lutrijom

Učesnici eksperimenta će biti izabrani lutrijom među osobama između 25 i 58 godina starosti koje su u Finskoj još u novembru 2016. primali pomoć za nezaposlene.

Izabrane osobe će tek danas biti obaviještene i neće moći da odbiju učešće u eksperimentu.

U institucija za socijalnu pomoć su uvjereni da će „primarni cilj" tog eksperimenta biti povezan za promocijom zapošljavanja. A uz to će i pomoći samim nezaposlenima koji su, osim potrage za poslom, morali još da ispunjavaju nebrojene formulare i papire da bi ostvarili svoju pomoć.

Predviđeno je da eksperiment traje dvije godine i u Finskoj se nadaju da će ga proširiti na još više građana. Ali to još nije odobrila vlada Finske.

Švajcarci odbili bezuslovni prihod od 2.300 eura

Takav temeljni prihod se još uvijek protivi uvreženoj kapitalističkoj predstavi da novac treba da dobiju samo oni koji ga i zarade. Švajcarska je ove godine sprovela referendum u kojem se predlagao bezuslovni mjesečni prihod od 2.500 švajcarskih franaka (oko 2.300 eura). Poslovično vrijedni Švajcarci su taj predlog ubjedljivom većinom – odbili.

Ali o sličnim modelima se razmišlja i u drugim zemljama, ne samo u imućnim državama poput Finske ili Holandije, nego i u Keniji i čak Indiji. Po odvažnosti je odmah nakon Finske Kanada: u pokrajini Ontario je 2017. predviđeno da se takođe sprovede eksperiment ograničenih razmjera. Osnov te inicijative je mišljenje bivšeg konzervativnog senatora Hjua Segala kojem je jednostavno dosadila vječita rasprava zagovornika i protivnika takvog koncepta – jer i jedni i drugi sve tvrde samo teoretski. Senator je zato bio mišljenja da je potrebno stvari ispitati u praksi pa bez predubjeđenja videti da li to funkcioniše.

Kanadski senator je zato predložio program koji će trajati tri godine. Izabrane osobe će tako dobijati 1.320 kanadska dolara mjesečno (oko 930 eura), a predviđa da njime budu obuhvaćene i osobe sa invaliditetom. Oni će primati 1,820 dolara (oko 1.280 eura).