Promjene nastaju najprije na prstima ruku i nogu, u predjelu pete, na nosu, bradi, ušnim školjkama. Promrzline najčešće nastaju pri temperaturi oko nule ili nižoj. Za nastanak promrzlina naročito je važno djelovanje vjetra velike brzine i to može dovesti do promrzlina i na nešto višoj temperaturi.

Kako reagovati
Povrijeđenog, prema mogućnostima, prenijeti u toplu prostoriju, skinuti vlažnu odjeću kao i sve što steže: čarape, čizme, cipele, rukavice, prsten. Mjehuri se ne smiju otvarati, samo se pokriju sterilnom gazom. Prsti na rukama i nogama drže se odvojeni umetnutom mekanom i suvom tkaninom. Ako je dostupna medicinska pomoć, bolje je na zahvaćena područja staviti suvu sterilnu gazu, smrznuti ekstremiteti moraju se imobilizovati, povrijeđenog transportovati u medicinsku ustanovu.

Ako medicinska pomoć nije dostupna, možete dati prvu pomoć zagrijavanjem smrzotine. Smrzotine se ne smiju naglo zagreijavati stavljanjem u toplu vodu ili pokrivati termoforima. Da bi se spriječila pojava lokalnih mehanizama destrukcije, koji se maksimalno razvijaju za vrijeme naglog zagrijavanja, prije tretiranja lokalne povrede toplotom treba sprovesti zagrijavanje unutrašnjosti tijela (unošenje bolesnika u toplu prostoriju i davanje toplih napitaka). Posle podizanja temperature treba započeti zagrijavanje smrznutih djelova tijela u vodi početne temperature 10 do 15 stepeni Celzijusa.

Temperatura vode postupno se povećava, svakih 5 minuta za 5 stepeni, do maksimalne temperature od 40 stepeni. Trljanje smrznutog dijela tijela snijegom ili rukama, ili izlaganje izvoru toplote je zabranjeno jer takav postupak redovno uzrokuje još veća oštećenja i stvara povoljne uslove za infekciju. Za vrijeme zagrijavanja dati ljekove protiv bolova, s obzirom na to  da je zagrijavanje smrzotine veoma bolno.

Površno lokalno ohlađenje uglavnom se uspješno rješava zagrijavanjem vlastitom toplotom tijela, ili toplotom tijela spasioca. Smrznuti djelovi tijela moraju potpuno mirovati – mora se izvršiti imobilizacija priručnim ili standardnim sredstvima. Prije imobilizacije smrznuti dio se mora obmotati mekanom, po mogućnosti vunenom tkaninom. Promrzli djelovi ne zavijaju se zavojem niti se smiju navlačiti čarape koje stežu.

Fiksacija uz imobilizaciono sredstvo mora biti labava. Smrznuti donji ekstremiteti moraju biti u povišenom položaju, a položaj povrijeđenog je ležeći. Ponovo smrzavanje odmrznutih djelova tijela može uzrokovati još veća oštećenja nego prvobitna smrzotina.

Da bi se to spriječilo, treba zahvaćene djelove tijela labavo omotati mekanom, po mogućnosti vunenom tkaninom i držati bolesnika u toplom. Dajte bolesniku tople, zašećerene napitke da bi nadoknadili izgubljenu tečnost.

Kako da spriječite smrzavanje

Obucite se slojevito. Potkošulja, pamučna majica, vuneni džemper ili flis majica i jakna. Ispod pantalona helanke ili debele hulahopke, ili duge gaće za muškarce, plus sokne. Na sve to idu čizme. Slojevita odjeća čuva toplinu između slojeva pa će vam biti toplije tako nego kada biste nosili samo potkošulju i debeli džemper. 

Zaštitite sve ekstremitete. Nosite obavezno kapu, šal i rukavice, a šal možete da navučete i preko nosa i dišete u njega. Tako ćete malo ugrijati vazduh.

Pokušajte da dišete što opuštenije kada ste na niskim temperaturama. Tako će vam biti toplije. Kada se stisnete i ukočite, tijelo troši više energije da ostane u tom položaju. Pokušajte sedam puta duboko da udahnete i izdahnete. Pri tom brojte svaki put do sedam. Tako ćete se opustiti. Nosite čizme sa gumenim đonovima ili prorezima kako biste smanjili rizik od pada.

EPK/stetoskop.info/Kurir