U istraživanju je poređen udio žena rođenih između 1900. i 1972. koje nisu imale djecu, i pokazalo se da svaka četvrta žena rođena u prvoj deceniji 20. vijeka nije imala decu, dok je među ženama rođenim nakon 1970. taj udio 14 odsto, odnosno svaka sedma, objavio je Nacionalni institut za demografske studije INED.

U Prvom svjetskom ratu živote je izgubio veliki broj mladih muškaraca u uzrastu za ženidbu, a ekonomska kriza 30-ih godina 20. vijeka je primorala najsiromašnije da se isele u bogatije zemlje, čime se objašnjava "masovno odlaganje materinstva" početkom 20. vijeka.

Kako se ostvarivao ekonomski rast, a sistem socijalne zaštite uspostavljao, osjetno je opao udio žena bez djece.

Nastupio je "bejbi bum", koji je trajao sve do 1975. godine, sa stopom polodnosti od 2,1 djeteta po ženi, pri čemu među ženama rođenim početkom 40-ih godina tek svaka 10. nije imala dijete.

Tada je, međutim, stopa plodnosti počela da opada, pa je među ženama rođenim 1974. godine iznosila 1,7 djece po ženi.

"Efikasna kontracepcija, kasnije rađanje, veća nestabilnost veza, želja da se prije svega dobije posao koji je sve nestabilniji, i sve veća ekonomska neizvjesnost", mogli su da doprinesu padu stope plodnosti, navodi se u analizi.

U južnoj Evropi je stopa neplodnosni najbrže porasla, pa je u Španiji, Grčkoj i Italiji moguće da će među ženama rođenim '70-ih godina i svaka četvrta biti bez djece.

U ovim zemljama, koje su u problemima sa tržištem i zaposlenošću, pri čemu je nejednakost polova i dalje izražena što otežava usklađivanje poslovnih i porodičnih obaveza, ova stopa bi mogla i dodatno da poraste, i tako dostigne vrhunac koji je zabilježen nakon Prvog svjetskog rata, predviđa Institut.

Beta/AFP/N1