Mnogi običaji i obredi vezani su za Mali Božić, koji se smatra završetkom božićnih svetkovina.

Prema narodnom vjerovanju, žene danas treba da spreme vasilicu, obredni hljeb Malog Božića.

Vasilica je nazvana po svetom Vasiliju, a negdje se ovaj novogodišnji kolač zove maslenica, papuljica, gruvanica, baranica. Negdje predstavlja kolač sreće i u njega se stavlja novac. Negdje male okrugle kolače vasilice daju djeci za pokoj duša umrlih, a negdje čobanima da ih pojedu kod stoke

Ponegdje, kao i božićnu česnicu, stavljaju od drveta izrezane predmete, koji predstavljaju vrste stoke, imanje.Negdje, opet, za Mali Božić, mijese istu česnicu, kao i za Božić koju porodica za trpezom izlomi i podijeli ovaj obredni hljeb koji simbolizuje zajedništo, slogu i ljubav.

Pored ovog, tu su i mnogi drugi običaji…

O novogodišnjem ručku, pojedu se glava i plećka božićne pečenice koja se čuva do 14og. Tom prilikom vešti ljudi iz plećke pečenice predskazuju šta će se tokom sljedeće godine dogoditi u toj kući i oko nje. Kad se ruča, pokupe se kosti od pečenice, odnesu i stave na mravinjak da bi s po vjerovanju stoka patila (množila) ko mravi.

Neki od ovih običaja imaju dublje značenje i zadržali su se još od predhrišćanskih vremena. Stari kažu da se na današnji dan nikako ne treba svađati jer će vas u protivnom cijele godine “tjerati baksuz”. Zato je danas bolje prećutati i oprostiti svaku uvredu.

U nekim krajevima danas se pažljivo gleda u nebo i promatra vrijeme. Ako na Novu godinu pada snijeg, vjeruje se da će biti rodna godina u poljima, pčelama i stoci.

Na Mali Božić ujutro običaj je bio u nekim selima da domaćica uzme snijeg i, utrčavši u sobu, baci ga na djecu vičući: „Bježi vruća, gonite studena!“. Vjeruje se da se time štite djeca od vrućice ili groznice. Posle ovoga djeca bi skidala sa sebe odijela i prebacivala ih preko grana šljiva ili jabuka, kako bi se “očistila od vaši”. Na ovaj dan dolazi i polaznik ili položajnik.

Ako neko umre u danima između Božića i Malog Božić vjeruje se da ide pravo u raj. I na Mali Božić pali se božićna svijeća i gleda kako će gorjeti. Ako se sporo pali ili ugasi, ne piše se dobro kući. Svijeća se takođe gasi vinom i komadom hljeba. Ako se odmah ne ugasi, čim kap padne na plamen, vjeruje se da će onaj koji je gasi dugo živjeti. Ova svijeća se čuva i pali za Zadušnice ili ako nekome u san dođe pokojnik.

U mnogim mestima Vojvodine i danas je običaj da se na raskršićima pale vatre, što, uz čistilačko dejstvo, ima i ulogu jačanja Sunčeve svjetlosti i toplote. Iz istih razloga su u Hercegovini ostatke badnjaka od Božića spaljivali na Mali Božić.

Novo ljeto valja dočekati budan, pa su u ovom bdenju mnoge djevojke predviđale da li će se te godine i za koga udati. Među ovim gatkama je posebno zanimljivo gatanje djevojaka u Bosni: prije svanuća su, popevši se na tavan, bacale obuću kroz vrata na dvorište, pa ako obuća, kad padne, bude usmjerena od kuće – znak je da će u tom pravcu otići, odnosno udati se.

dnevnik.rs