“Na tržištu smo da bismo izašli u susret potrebama samih korisnika i ponudili im usluge koje prate izuzetno brz razvoj tehnologije”, rekla je Šabanović u intervjuu agenciji Mina-business.

Šabanović se neko vrijeme nakon završenih studija zaposlila u Telenoru, tadašnjem Promonteu, u Podgorici 1996. godine. Posljednjih osam godina radi u Telenor grupi u Fornebuu, koji je dio Telenora odgovoran za rad kompanije u 13 zemalja u svijetu, od kojih šest u Aziji i sedam u Evropi.

Šabanović je ocijenila da je jaka konkurencija na tržištu dovela do kreiranja dinamičnog okruženja, u kojem svi operatori koji žele da opstanu moraju brzo da se prilagođavaju, brzo da reaguju na tehnološke inovacije, pametno investiraju i nalaze novi, bolji način poslovanja.

“Digitalna komunikacija je nezamjenjivi dio života naših korisnika. Izuzetno brz razvoj tehnologije mijenja naravno i njihova očekivanja, na koja mi moramo brzo da reagujemo i prilagodimo se, poboljšamo ponudu i zadržimo korisnike”, dodala je Šabanović.

Prema njenim riječima, konkurenti Telenora u Crnoj Gori nijesu samo Crnogorski Telekom i M:tel, već i Facebook i Google.

“Mi se u stvari takmičimo sa njima, jer oni mnogo brže i intenzivnije zauzimaju poziciju u digitalnom svijetu, a mi se moramo brzo prilagoditi i iskoristiti prednost koju smo tokom godina stekli u telekomunikacijama”, precizirala je Šabanović.

Ona je, govoreći o poslovnom izazovu kojeg bi se prihvatila u Crnoj Gori, navela mogućnost rada sa velikim brojem mladih talenata i ljudi željnih znanja, koji se ne plaše da se uhvate u koštac sa velikim izazovima.

“Vjerujem da Crna Gora treba da se posveti razvoju mladih talenata, dajući im mogućnost da steknu neophodno znanje i iskustvo i razviju svoj talenat, kako bi doprinijeli stvaranju vrijednosti i svoje znanje dalje prenijeli na buduće generacije. Mi Crnogorci se ne plašimo izazova i spremni smo da preuzmemo rizik. Mi smo znatiželjni i ne odustajemo prije nego probamo nove stvari. Čak i ako se suočimo sa poteškoćama, prihvatimo to kao izazov i i dalje smo prilično uporni i želimo da uspješno završimo započeti posao. Ta karakteristika nije dominantna kod drugih nacija koliko kod Crnogoraca”, rekla je Šabanović.

Ona smatra da bi Crna Gora trebalo da izgradi upravo takav brend i da se promoviše kao nacija koja ima mlade, inteligentne radne ljude koji su željni da se posvete poslu, žele da napreduju i investiraju u sebe.

“Kada se uporedimo sa drugim zemljama, po efikasnosti i posvećenosti poslu možemo se uporediti sa, recimo, Indijcima”, dodala je Šabanović.

Ona je kazala da Crna Gora ima divnu prirodu i resurse koji je predstavljaju, ali da bi više pažnje trebalo posvetiti ljudima, njihovoj edukaciji i ostvarivanju mogućnosti da napreduju.

Crnogorsko tržište je, kako je dodala, atraktivno za strane investitore, gdje postoji potencijal za kreiranje softverskih razvojnih centara.

“To se dešava sa Bugarskom, Rumunijom i Hrvatskom. Mislim da bi i Crna Gora mogla da iskoristi taj potencijal. Na taj način bi se vratio značajan broj Crnogoraca koji su u inostranstvu, jer bi im se time otvorile nove mogućnosti ”, navela je Šabanović.

Ona je, govoreći o svom iskustvu kako je to biti žena na jednoj od vodećih pozicija u Telenor grupi, kazala da u Norveškoj postoji veliki fokus na raznovrsnosti i ravnopravnosti na radnom mjestu, kako polnoj tako i nacionalnoj.

“U svim firmama u Norveškoj se trude da u top menadžmentu bude prisutan određen procenat žena. Ženski lideri su posebno ohrabreni i omogućeno im je da se razvijaju u pravom smjeru. Takođe, duboko vjerujem da je tim koji ima različite obrazovne profile, znanje i kulturu – pobjednički”, rekla je Šabanović.

Prema njenim riječima, Telenor u svim zemljama u kojima posluje stavlja veliki akcenat na taj segment.

“Ja nijesam nikad osjetila da sam drugačije tretirana zato što sam žena. Niti u Crnoj Gori, Indiji ili Norveškoj. Vjerujem da odnos sa kolegama kako drugog pola, nacionalnosti, obrazovanja tako i starosne dobi, zavisi od ličnog stava i vaspitanja koje nosimo od kuće“, dodala je Šabanović.

Ona je kazala da je cijelo njeno angažovanje sa Telenorom bila slučajnost, s obzirom na to da je građevinski inženjer.

“Radila sam kao asistent na Građevinskom fakultetu kada me je dekan pitao da pomognem jednoj norveškoj firmi kao prevodilac za građevinski tender za izgradnju mreže mobilne telefonije. Pritom, nijesam čak ni razumjela šta je zapravo mobilna mreža. Počela sam da radim na šest mjeseci, pa još na šest i tako dalje. Radim u Telenoru evo već 20 godina”, kazala je Šabanović.

Ona je tokom perioda od 12 godina u Telenoru u Crnoj Gori radila na različitim pozicijama i imala priliku da se upozna sa svim elementima telekomunikacija.

“Ulazak Telenora na indijsko tržište 2008. godine i moj angažman u Indiji od 2011. je velika škola za mene. Boravak u Indiji je poglavlje u mom životu koje je ostavilo neizbrisiv trag na mene kao osobu. Posao obično daje mogućnost da se profesionalno razvijemo i steknemo potrebno poslovno iskustvo, ali moram priznati da je iskustvo u Indiji za mene bilo puno više od toga. Za mene je to bila životna škola“, precizirala je Šabanović.

Ona je kazala da je to iskustvo dosta promijenilo, posebno kada je u pitanju pristup svakodnevnim izazovima, problemima i rješavanju raznih nepredviđenih situacija.

„Nikad ne treba odustati i prihvatiti ne kao rješenje. Naučila sam takođe da na mnogo finiji način postignem ono što smatram da je potrebno i korisno”, rekla je Šabanović.

Šabanović je dodala da ljudi u njihovoj branši često mijenjaju kompanije, ali da je ona toliko dugo u Telenoru jer joj je ta kompanija omogućila konstantan lični i profesionalni razvoj.

“Jedinstvenost Telenora ogleda se u vjeri u svoje zaposlene, investiranju u ljude i želji da vide njihov razvoj i dalji uspjeh. Uvijek je bilo otvoreno pitanje da li želim da učim, istražujem nove stvari i da li želim da budem angažovana na novim projektima”, saopštila je Šabanović.

Prema njenim riječima, mogućnost za razvoj i uspjeh je upravo ono štoTelenor čini drugačijim od ostalih kompanija, što ga čini atraktivnijim i što je ključno za uspjeh kompanije.

„Ulaganje u ljudski kapital je definitivno kjuč uspjeha“, zaključila je Šabanović.