Knjigu koja hronološki obrađuje slike Crne Gore u angloameričkom svijetu objavila je ugledna britanska kuća Cambridge Scholars Publishing.

"Prvi put kad je neko u Americi pogodio gdje je Crna Gora to je bila osoba koja je par dana ranije odgledala film Casino Royale iz franšize o Jamesu Bondu, iako taj film nije ni snimljen u Crnoj Gori. Iz tog filma ta osoba je zaključila da je Crna Gora predivno, možda najljepše mjesto na svijetu. Od toga je krenulo moje proučavanje kakvu predstavu imaju o Crnoj Gori oni koji znaju za nju", priča za Kodex profesorica Marija Krivokapić.

Marija Krivokapić i Neil Diamond, istražujući slike Crne Gore, krenuli su od najranijih engleskih zapisa o Crnoj Gori i Crnogorcima, od kojih su mnogi, kako autori obrazlažu, bili zasnovani na uvidima koji su o Crnogorcima dobijali od njihovih neposrednih komšija, Mletaka, Austrijanaca i Turaka, te koji predstavljaju i embrione kasnijeg stereotipnog oslikavanja ovog prostora, koje, za čudo traje i danas.

"Sve smo istražili što je moglo da se istraži I došli do zaključka da je njihova predstava o Crnoj Gori predstava jedne fantastične zemlje, u smislu geografije, prirode, političke ii društvene empatije. Zemlje u kojoj žive ili slijepi guslari ili bradati džinovi ili zemlje iz koja je srce kriminala iz koje dolaze Pink Panteri", kaže profesorica Krivokapić.

Putopisima 19. vijeka preovladavaju romantizovani lik Petra II Petrovića Njegoša, kao i intelektualna angažovanost tzv. "Istočnim pitanjem". Tako se engleski čitaoci mogu upoznati sa stavovima britanskog liberala Williama Gladstona i njima direktno inspirisanim sonetom "Montenegro" engleskog pjesnika Alfreda Tenisona. Mnoštvo je putopisa onih koji Crnu Goru nikad nisu upoznali svojim očima, kaže profesorica Krivokapić. U njoj nisu bili ni Gladston ni Tenison, kaže Krivokapić.

"A I danas je to tako. Danas razni sajtovi i turistički blogovi na engleskom jeziku započinju priču o Crnoj Gori citirajući Bajrona. Veliki engleski pjesnik je, navodno, rekao da se nigdje na zemaljskoj kugli nebo i zemlja ne susrijeću ljepše nego u Crnoj Gori. A Bajron je u njoj boravio taman koliko i  Džejms Bond", priča profesorica Krivkapić.

Drugu polovinu 20. vijeka obilježilo je slično fiktivno bavljenje Crnom Gorom. Najbolje to ilustruje  The Black Mountain, jedan od mnogih detekstivnskih romana američkog pisca Rexa Stouta, čiji je junak, Crnogorac porijeklom, Nero Wolfe. On je, prema piščevoj imaginaciji Crnu Goru napustio 1918. a u ovoj knjizi se u nju tajno vraća kako bi osvetio smrt svog najboljeg druga, kaže profesorica Krivokapić.

"Stout je dobio mnoge nagrade za te njegove romane i pojavilo se, u eri interneta i društvenih mreža, društvo obožavatelja Nero Wolfa kojeg oni smatraju za jednog od najvećeg crnogorskih junaka. A on je izmišljeni lik čovjeka koji nikada nije video Crnu Goru", kaže Krivokapić.

Interesantno je, zapažaju autori, da u 21. vijeku, a posebno poslije sticanja nezavisnosti, Crna Gora obnavlja svoje prisustvo na turističkim mapama, ali kao do sada neotkrivena zemlja, čijoj se divljoj ljepoti raduju putnici umorni od globalizovanog svijeta. Autori prate putopise koji u jednakoj zastupljenosti i s jednakom fascinacijom opisuju naše primorje, političke i kulturne centre, planine, no u čijim se zapažanjima Crna Gora javlja jednako kao realan i nerealan društveni, politički i kulturni prostor, kao što je bio slučaj i u ranijim ostvarenjima. Iz ovog talasa, autori izdvajaju knjige Montenegro or Bust, 2010, Paula Richarda Scotta, i knjigu The Full Monte koju je 2014. godine objavio Fulbright profesor na Univerzitetu Donja Gorica, Paul Dishman.

Knjiga Images of Montenegro in Anglo-American Creative Writing and Film istovremeno je prva knjiga koja sabira mozaik anglo-američkih pogleda na Crnu Goru, u širokom dijapazanou fikcije, putopisne proze i filma, te se može smatrati začetnikom studija u ovoj oblasti, ne samo u Crnoj Gori nego i šire u svijetu. Profesorica Marija Krivokapić nam je rekla da bi knjiga uskoro trebala da se prevede I pojavi I u Crnoj Gori, u izdanju CANU.