Ona sadrži zdrave masne kisjeline koje su dobre za srce i ne utiče na kilažu ništa više od maslinovog ulja. 

Vjekovima je bila nezaobilazan dio domaće kuhinje, sve dok unazad nekoliko decenija nije stavljena pod znak pitanja, zbog navodno štetnog uticaja na zdravlje. 

Svinjska mast ima oko 40 odsto zasićenih masti, oko 50 odsto mononezasićenih masti i oko 10 odsto polinezasićenih masti. Većinu mononezasićenih masnih kisjelina u svinjskoj masti čini oleinska kisjelina, zdrava masna kisjelina koja je korisna za rad srca i koja se povezuje s niskim nivoom lošeg holesterola. Zanimljivo je da u svinjskoj masti ima dvostruko više oleinske kisjeline nego u puteru. 

Masnoće iz masti imaju mnoge prednosti i dokazano je da su tijelu potrebne za obavljanje svakodnevnih funkcija, ali u manjoj količini nego što se kroz prošlost koristila. Osim što masnoće iz masti pomažu u apsorpciji vitamina, svinjska mast sadrži holesterol koji se u tijelu pod uticajem UV zraka pretvara u vitamin D značajan za apsorpciju kalcijuma. 

Jedite masti kako biste sagorijevali masti 

Mnogi stručnjaci i fitnes treneri smatraju da ljudi treba da unose masnoće životinjskog porijekla jer na taj način sagorijevaju masne naslage i gube kilograme. 

Naravno, svinjsku mast trebalo bi konzumirati u umjerenim količinama, zbog visoke energetske vrijednosti. 

Preporučuje se da masnoće čine oko 30 odsto unijetih namirnica tokom dana, od čega bi jedan dio svakako trebalo da čini svinjska mast. 

Ona pokazuje najveću otpornost na visoke temperature od svih životinjskih i biljnih masti i zato je odlična za prženje hrane.

tportal.hr