Rak prostate

Rak prostate je jedan od najčešćih oblika raka kod muškaraca. Uglavnom se sporo razvija, ali postoje i agresivni oblici raka prostate. Postoje testovi za rano otkrivanje bolesti, a liječenje je tada najefikasnije. Zdravlje prostate se može ispitati putem digitalno-rektalnog pregleda (DRE) i specifičnog antigena prostate (PSA) iz krvi.

Rak testisa

Ovaj neuobičajeni rak razvija se u testisima, reproduktivnim žlijezdama koje proizvode spermije. Većinom se javlja kod muškaraca u dobi od 20. do 54. godine. Muškarci izloženi većem riziku treba da razgovaraju s doktorom o dodatnim pregledima.

Rak debelog crijeva

Rak debelog crijeva je drugi najčešći smrtonosni oblik raka. Muškarci imaju veći rizik od žena. Može se proširiti i na druge dijelove tijela. Uglavnom zahvata osobe iznad 50. godine. Kolonoskopija je najčešći oblik testiranja polipa i raka debelog crijeva. Sumnjivi polipi se mogu ukloniti za vrijeme testiranja. Alternativni pregled je fleksibilna sigmoidoskopija koja ispituje samo donji dio debelog crijeva.

Rak kože

Najopasniji oblik raka kože je melanom. Stariji ljudi imaju dvostruko veći rizik za razvoj melanoma. Rizik može povećati i pretjerano izlaganje suncu, opekotine ili sunčanje u solarijumu. Doktori preporučuju brzu reakciju i pregled kod specijaliste ako uočite bilo kakvu promjenu na koži, pogotovo u obliku, boji i veličini madeža.

Visok krvni pritisak (hipertenzija)

Rizik za visok krvni pritisak povećava se s godinama, povećanom težinom i nezdravim načinom života. Visok krvni pritisak može dovesti do ozbiljnih komplikacija, bez ikakvih simptoma, uključujući i aneurizme. No, visok krvni pritisak je uglavnom lako izlječiv. Normalan krvni pritisak je 120/80. Visok krvni pritisak je 140/90 ili više, a između tih vrijednosti je prehipertenzija - prekretnica na putu do visokog krvnog pritiska.

Holesterol

Visok nivo LDL holesterola u krvi uzrokuje naslage na stijenkama arterija. To povećava rizik od srčanih bolesti. Ateroskleroza može napredovati bez ikakvih simptoma. Vremenom to može dovesti do srčanog i moždanog udara. Promjene u načinu života i lijekovi mogu smanjiti ovaj "loš" holesterol i smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Nakon 35. godine muškarci treba redovno da mjere holesterol.

Dijabetes tipa 2

Nekontrolisani dijabetes može dovesti do bolesti srca, moždanog udara, bolesti bubrega, sljepoće, oštećenja živaca i nemoći. Ako se otkrije na vrijeme, dijabetes se može kontrolisati i mogu se izbjeći komplikacije uz odgovarajuću prehranu, vježbanje, gubitak težine i lijekove. Zdrave odrasle osobe iznad 45. godine treba da obave testiranje najmanje svake tri godine.

Glaukom

Ova bolest postepeno oštećuje očni živac i može dovesti do sljepoće. Nepovratni gubitak vida može se dogoditi prije pojave simptoma. Glaukom predstavlja neuobičajeno visok pritisak u oku koji se može liječiti prije oštećenja vidnog živca.

Učestalost testiranja za glaukom zavisi od dobi:

prije 40. godine: svake dvije do četiri godine

od 40. do 54. godine: svake godine do tri godine

od 55. do 64. godine: svake godine do dvije godine

nakon 65. godine: svakih šest do 12 mjeseci.