„Stripa nema tamo gdje nema ni ostalih kulturnih oblika, kao kod nas; on je pao kao žrtva nepostojanja srednje klase. Ali to ne čudi. Recite mi jednu oblast u kojoj ovdje nije loše”

I u tako nezahvalnim uslovima Srbija godinama daje kvalitetne strip crtače koji uspješno rade na frankofonskom tržištu. Njima je posvijećena izložba u Francuskom institutu „Nastaviće se...” (otvorena do 13. aprila) koja predstavlja tri generacije savremenog srpskog stripa.

„Saradnja srpskih autora sa francuskim izdavačima vuče korijene još iz tridesetih godina prošlog vijeka, a prava prekretnica desila se 1986. kada je u Srpskom kulturnom centru u Parizu organizovana izložba naših strip autora”, kaže Slobodan Ivkov, istoričar umjetnosti i strip kritičar „Nina”.

Tom prilikom je Žan Žiro Mebijus, tada najavangardniji i najprominentniji autor, odabrao za svog saradnika i nastavljača popularnog ciklusa o Inkalu Zorana Janjetova, koji i dan danas sarađuje sa scenaristom Alehandrom Žodorovskim (Mebijus je preminuo 2012).

Međutim, o tome šira javnost ne zna mnogo. „Ovdje se malo priča o zanimljivim stvarima, mračne su mnogo interesantnije ljudima”, kaže Janjetov.

„Ja sam, recimo, imao sreću ali i dar da nešto radim boje od drugih. Francuzi su to čak prepoznali i prije mene. Sa njima sarađujem preko 25 godina i ne posustajem. Vezao sam se za najboljeg crtača i scenaristu, kultnu figuru francuske strip scene – Mebijusa, a preko njega i sa Žodorovskim. On u svijetu stripa nije mega zvijezda kao Madona, više je čovjek iz sjenke, osobenjak i čudak poput Dejvida Bouvija”.

Umjetnici poput Janjetova, Enkija Bilala, Željka Paheka i ostalih, otvorili su vrata i mlađim generacijama za prodor na francusko tržište.

Za ovako kvalitetan „rasadnik” strip autora zaslužna je i duga tradicija vizuelne naracije u Srba, duboko ukorijenjena u naše kolektivno podsvjesno, smatra Slobodan Ivkov.

„Narod je bio nepismen i predstavljanje ideja putem likovnih narativa i senkvencne umjetnosti – na freskama i ikonama - bilo je ključno za širenje religije i očuvanje nacionalne kulture”.

Ta veza zadržana je i danas. Dvojica đakona Nenad Ilić (scenarista) i Milorad Milosavljević (crtač) uz blagoslov crkve koriste kanonski omeđene konvencije ove vrste slikarstva i do sada su kreirali tri stripska žitija: Sv. Jovana Krstitelja, Sv. Nikole i Sv. Simeona (Stefana Nemanje).

(Izvor:Blic)