Povećanje broja oboljelih od ove bolesti u razdoblju između 2005. i 2015. nije se dogodilo samo zbog globalnog povećanja broja stanovnika na našoj planeti, već i zato jer se životni vijek produžio, stoji u izvještaju UN-ove agencije objavljenom zbog  obilježavanja Svjetskoga dana zdravlja (7. aprila) koji će ove godine biti posvećen depresiji.

"Depresija se razlikuje od uobičajenih promjena raspoloženja i kratkoročnih emocionalnih odgovora na izazove u svakodnevnom životu. Ako dugo traje, depresija može postati ozbiljan zdravstveni problem”, stoji u izvještaju, prenosi N1 pozivajući se na Hinu.

Depresija je često neprepoznata, često se ne liječi ili se neadekvatno liječi, a često recidivira tj. hronična je. Mnogi nisu svjesni da je to bolest, a ne trenutno raspoloženje. Često je pokretač niza drugih bolesti: srčanih, neuroloških, autoimunih, malignih, čak i kod transplantacija i hematoloških bolesti.

Liječi se medikamentima, psihoterapijom i socioterapijom, ali ne samo pojedinca, jer od depresije boluje pojedinac, a pati cijela porodica. Gotovo 15 posto oboljelih zbog neprepoznatih simptoma počini samoubistvo, što je najteža posljedica ove bolesti, a gotovo 80 posto ih razmišlja o tome.

"Svake godine zbog depresije samoubistvo izvrši gotovo 800.000 ljudi", piše SZO.

Rizik od oboljevanja od depresivnih poremećaja veći je kod starijih osoba i kod osoba treće životne dobi.

Po podacima SZO, prosJečno je među ženskom populacijom 5,1 posto obolJelih od depresije, a među muškarcima nešto manje, 3,6 posto, no među starijim osobama brojke se povećavaju: 7,5 posto žena treće životne dobi pati od depresije i 5,5, posto njihovih muških vršnjaka.

SZO upozorava da povećanu pažnju nije dovoljno usmjeriti na starije osobe, već i na sve visokorizične grupe.

Posebnu pažnju treba usmeriti na mlađu dobnu grupu, na trudnice i žene koje su tek rodile, a kod kojih se često javlja postporođajna depresija, kazao je novinarima u Ženevi autor studije Dan Čisholm.

S obzirom na sve veći pritisak koji se vrši na školsku djecu, učitelji i psiholozi trebalo bi s njima intenzivnije da rade,  da ih poduče životnim vještinama koje će ih zaštititi od potencijalnog razvoja depresije, smatra Čisholm.

"Posljedice depresivnih poremećaja, a riječ je o brojnim zdravstvenim problemima, ogromne su", stoji u izvštaju SZO, pa se navodi da od kliničke depresije pati 7,5 posto odrasle populacije, a to je više nego od bilo koje druge bolesti.

Uzroci depresije su brojni: gubitak bliske osobe, fizička bolest, zlostavljanje, a u modernom svijetu nezaposlenost, strah za egzistenciju, strah od gubitka posla i siromaštvo.

U zemljama s niskim životnim standardom, osobama koje su u depresiji često se ne postavi tačna dijagnoza, a osobama koje taj problem nemaju nerijetko se greškom propisuju antidepresivi, stoji u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije.