Štraus je rođen u Njemačkoj, a 1853. godine se sa svojom porodicom seli u Sjedinjene Američke Države, tačnije u Sent Luis u Misuriju. Nešto kasnije, seli se u San Francisko, gdje otvora svoju prodavnicu i uvozi stvari - odjeću, posteljinu, tašne… od svoje braće iz Njujorka.

Levi Štraus je najprije proizvodio šatore, a nekoliko godina kasnije, krajem maja 1873. godine uz pomoć krojača Džejkoba Dejvisa počinje da proizvodi "Levi’s" farmerke, nakon što su im SAD odobrile patent kojim se bakarne nitne upotrebljavaju za jačanje džepova.

Interesantno je da je odjevni komad koji danas svi nosimo, u gotovo svim prilikama, zapravo bile namijenjene radnicima, najprije rudarima i kopačima zlata.

I prije odobrenja patenta za ojačanje džepova, prodaja farmerki je odlično išla među radnicima kojima je bilo bitno da im džepovi ostanu cijeli.

Džins se pravi od pamuka. Neki smatraju da je najstariji poznati prethodnik teksasa debelo indijsko platno iz 16. veka iz Bombaja, a drugi da su farmerke prvi put proizvedene u Đenovi sredinom 17. veka za pripadnike mornarice koja je zahtijevala odijela za sve vremenske prilike.

Naziv džins dolazi od francuskog "Le Bleu de Genes", što znači đenovska plava (boja).

U Americi su nošene kao radno odijelo, sve dok se Džejms Din nije pojavio u njima u filmu "Buntovnik bez razloga", pa su pedesetih postale simbol pobune mladih.

Daljoj popularnosti džinsa doprinio je i hipi pokret čiji su pripadnici mahom nosili farmerke kojima su se brisale statusne razlike, izražavala jednakost, pobuna, sloboda i individualnost.

Danas su farmerke popularne širom svijeta i ima ih u različitim stilovima i bojama. Džins ima sve osobine dobre odjeće: jednostavne krojeve, nepoderivost, dostupan je svima i pristaje svima.

mondo/informer