Gardijan u tekstu navodi sagovornike iz Kosovske Mitrovice, gdje su, kako dodaje, Srbi uglavnom bili oduševljeni Trampovom pobjedom, ako ni zbog čega drugog, samo zato što je pobijedio suprugu njihovog neprijatelja iz devedesetih Bila Klintona, koji je predvodio NATO bombardovanje.

List podsjeća da je Kosovo 2008. godine proglasilo nezavisnost i da Beograd to nikada nije priznao.

Sporazum pod pokroviteljstvom EU iz 2013. godine obećao je Srbiji nešto brži put ka članstvu, a Kosovu korake ka statusu kandidata.

Ali EU sada ima druge krize na umu, nelogične linije podjele su opipljivije nego ikada prije, piše Gardijan.

"Balkan je sada opet suočen sa krizom. Granice se preispituju, etničke napetosti rastu i razmjena teritorija se ponovo pominje kao poslednji način da se spriječi nasilje", navodi se u tekstu.

Gardijan ukazuje i na Bosnu, gdje granica između dva entiteta iz rata "nikad nije u potpunosti zacijelila".

Republika Srpska redovno prijeti referendumom o nezavisnosti, dok su neki bosanski Srbi prijetili bojkotom institucija u Sarajevu zbog zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda po tužbi protiv Srbije.

Tu je i Crna Gora, predmet izuzetnih političkih potresa prošle godine kada je Vlada tvrdila da su ruske institucije pokušale da orkestriraju državni udar.

Na kraju, dodaje Gardijan, tu je i Makedonija, najjužnija republika bivše Jugoslavije, trudi se da formira novu vladu nakon političke krize sa albanskom manjinom.

Diplomate opisuju 2017. kao "košmarnu godinu" u regionu, zbog izbora u Srbiji, sve veće izvjesnosti vanrednih izbora na Kosovu i zagrijavanja za izbore u Bosni sljedeće godine.

Pored toga, očekuju se i prve optužnice pred novim Specijalnim sudom u Hagu za zločine OVK pred kojim bi mogli da se nađu istaknuti članovi kosovske političke elite, što bi moglo izazvati novu nestabilnost.