"Naime, realizacija ovog objekta  podrazumijeva da  Vlada i Glavni grad investiraju javni resurs za ovu namjenu- zemljište i investitora oslobode plaćanja komunalija. Kuća građanskog društva namijenjena je Fondaciji Kuća građanskog društva, koju čine tri nevladine organizacije: Građanska alijansa, Centar za demokratsku tranziciju i Fond za aktivno građanstvo, a investitor je inostrana fondacija Rockfeller brothers fond. Dakle, Vlada i Glavni grad se uključuju u projekat tri NVO i inostrane fondacije, dajući na raspolaganje javni resurs. To je trenutak kada ovo pitanje vise apsolutno nije samo pitanje ovih organizacija i Rockfeller brothers fonda, već postaje pitanje od javnog interesa", kazala je izvršna direktorka CRNVO Ana Novaković.

Dodaje da je projekat izgradnje Kuće građanskog društva, koji uključuje raspolaganje javnim resursom dogovoren iza zatvorenih vrata, u, za javnost zatvorenoj i skrivenoj atmosferi, a Glavni grad je, kako kaže i pored mogućnosti da pravno reguliše ovu oblast, odabrao učestvovanje u ovom projektu mimo pravila i procedura.

"Naime, Glavni grad je početkom prošle godine formirao radnu grupu za izradu Odluke o davanju na korišćenje prostora u vlasništvu Glavnog grada, bez naknade. Izvršna direktorka CRNVO-a izabrana je za članstvo u ovom tijelu, odlukom Gradonačelnika od 29.februara 2016. godine. Nakon ove informacije, nijesmo dobili nijedan poziv niti informaciju u vezi sa radom ovog tijela. Zaključuje se da se za punih godinu dana ovo radno tijelo nije sastalo, a upravo je donošenje ove Odluke trebalo da stvori pravni osnov i transparentne procedure, za fer i pošteno davanje prostora u vlasnistvu Glavnog grada.

Dakle, Glavni grad ce svojom odlukom o ustupanju Vladi zemljišta, učestvovati u pravno neutemeljenoj odluci Vlade. Jer, Vlada nema pravni osnov da ustupi zemljište nevladinim organizacijama. U Zakonu o državnoj imovini, u čl. 25, ne propisuje se mogućnost  davanja na korišćenje nepokretnih i pokretnih stvari nevladinim organizacijama i drugim pravnim licima, osim pravnom licu unutar javnog sektora (državnim i organima opštine). Stoga je bilo neophodno izvršiti izmjene ovog Zakona i u skladu sa tim donijeti podzakonski akt kojim bi se uredile procedure dodjela zemljišta NVO i fondacijama, kako je i bilo predviđeno u Vladinoj Strategiji razvoja nevladinih organizacija 2014-2016, ali nije realizovano", navodi Novaković u saopštenju.

Kaže da se na taj način uspostavljaju loše, netransparentne procedure, i stvara klijentelistički odnos u nevladinom sektoru, te neravnopravan tretman organizacija od strane Vlade i Glavnog grada. "Potpuno je isto kao kada se mimo procedura dodjeljuju sredstva, odnosno novac organizacijama."

Prema njenim riječima Kuća građanskog društva nije primjer saradnje Vlade i Glavnog grada sa nevladinim organizacijama u skladu sa evropskim standardima.

"Naprotiv, ovo je primjer kako NE treba zasnivati saradnju javnog i nevladinog sektora, jer on nije uključio nijedan oblik saradnje definisan u Kodeksu dobre prakse za građansko učestvovanje u procesu donošenja odluka Savjeta Evrope. Ti standardi su: informisanje, konsultovanje , dijalog i partnerstvo. Podsjećamo, projekat izgradnje Kuce građanskog društva nije obezbijedio ni informisanje ni konsultovanje građanskog društva o istom. A pored toga, uspostavlja lošu praksu, netransparentnog ustupanja javnog prostora nevladinim organizacijama, što Evropska komisija direktno «proziva» u ovogodišnjem izvještaju. Stoga su izglašavanjem ove Odluke, odbornici, i Glavni grad direktno pristali da učestvuju u nelegalnom i nelegitimnom poslu izgradnje Kuće građanskog društva i poslali jasnu poruku organizacijama da svoja prava i zahtjeve ne treba da temelje na pravu i pravilima, već u direktnim aranžmanima u kabinetima, iza zatvorenih vrata.

Mi sigurno nećemo odustati da, na relevantnim instancama, ispitujemo zakonitosti ovih odluka", zaključila je Novaković.